Više od stoljeća nakon što se pojavio, vestern je jednako vitalan kao što je uvijek bio, a za to je vjerojatno najzaslužniji – ili je barem u uskom krugu najzaslužnijih – američki glumac i redatelj Kevin Costner
Smješten u specifičan krajolik američkog Divljeg zapada, obično u 19. stoljeće, vestern je posve jedinstven filmski žanr. Iznikao iz američke folklorne tradicije i mita o neizbježnom širenju na zapad, „manifestnoj sudbini“ – kako su rani američki imperijalizam nazivali njegovi apologeti, potomci europskih doseljenika uvjereni u svoju moralnu nadmoć i božansko pravo na otimanje domorodačkih teritorija – vestern je, iako lokalni konstrukt, uspio zaokupiti imaginaciju ljudi iz svih dijelova svijeta.
Posvuda su dobro poznati ikonički motivi širokih prerija i prašnjavih gradića, kauboja, Indijanaca, šerifa, saluna, barskih pjevačica i kockara, konja, poštanskih kočija i meksičkih razbojnika, indijanskih šatora i naseljeničkih kola, nepreglednih grla stoke i revolveraških obračuna. Pogonjen hollywoodskom industrijom snova, vestern je daleko nadrastao svoje originalno američko poslanje i pretvorio se u globalni fenomen. Danas, više od stoljeća nakon što se pojavio, jednako je vitalan kao što je uvijek bio, a za to je vjerojatno najzaslužniji – ili je barem u uskom krugu najzaslužnijih – američki glumac i redatelj Kevin Costner (69).
On je prvo početkom devedesetih svojim filmom “Ples s vukovima” obnovio interes za žanr vesterna, zatim je snimio nekoliko kultnih žanrovskih uradaka, a posljednjih nekoliko godina tumači glavnu ulogu u dramskoj televizijskoj seriji “Yellowstone”, neovestern smješten u 21. stoljeće koji je privukao milijune gledatelja diljem planeta i osvojio niz strukovnih nagrada. Kad su producenti Taylor Sheridan i John Linson osmislili “Yellowstone”, prvi izbor za glavnu ulogu časnog patrijarha rančerske obitelji bio im je upravo Costner. Zamišljena kao “Coppolin ‘Kum’ koji se zbiva u Montani”, serija prati članove obitelji Dutton, posjednike Yellowstonea, najvećeg ranča u državi koji se nalazi uz granice istoimenog nacionalnog parka, njihove obiteljske drame te njihove odnose sa zaposlenicima na ranču, stanovnicima obližnjeg indijanskog rezervata Broken Rock, susjednim rančerima i raznim poduzetnicima koji žele preuzeti njihovu zemlju.
Glava obitelji, tvrdoglavi John Dutton kojega tumači Costner, čvrsto se drži tradicije i spreman je učiniti sve kako bi obranio ranč od raznih prijetnji, bilo da dolaze od korporacija, domorodačkih plemena ili pokvarenih političara. Costnerova interpretacija složenog lika starog rančera središnji je oslonac serije. On je istodobno nesalomljiv i ranjiv, povremeno moralno dvosmislen, nasilan i manipulativan, spreman poduzeti sve kako bi zaštitio svoju obitelj i svoj ranč. Neprestano balansira između emocija i pragmatičnosti, no sve njegove odluke posljedica su duboke ljubavi prema članovima obitelji i zemlji koju je naslijedio, pokušavajući sačuvati tradicionalne vrijednosti i način života. Lik Johna Duttona arhetipski je prikaz obiteljskog patrijarha s Divljeg zapada koji bi se mogao savršeno uklopiti u većinu povijesnih vesterna, a činjenica da je on naš suvremenik samo naglašava svevremensku privlačnost žanra.
Prva sezona “Yellowstonea”, koja je uključila devet epizoda, premijerno je prikazana 2018. na Paramount Networku. U studenome ove godine planira se emitiranje drugog dijela pete sezone, posljednje u kojoj će glumiti Costner: nakon ukupno 47 snimljenih epizoda odlučio je da je vrijeme za nove izazove. Njegov odlazak je de facto označio i kraj serijala, no producenti su već najavili da će se snimati svojevrsni nastavak pod naslovom “The Madison”. U međuvremenu su emitirana i dva prequela, a trenutno se razvijaju još dva spinoffa serijala, što svjedoči o velikoj popularnosti projekta “Yellowstone” – ali i žanra vesterna, duboko u trećem desetljeću 21. stoljeća. Sam žanr nastao je još početkom prošlog stoljeća, paralelno s razvojem filmske industrije. Inspiriran stvarnim povijesnim događajima i fascinacijom američkog društva mitologijom Divljeg zapada, vestern je specifičnim filmskim jezikom obuhvatio teme koje su simbolizirale širenje američkih naseljenika na zapad: život na granici, osvajanje prirode, borbu za preživljavanje u teškim uvjetima, slobodu.
Te su i slične teme već postojale u popularnoj književnosti toga doba, u djelima autora poput Owena Wistera, Karla Maya ili Zanea Greya, no čini se da je mitološka ikonografija Divljeg zapada svoj puni potencijal dosegla tek na filmu. Već je jedan od prvih narativnih filmova uopće – 12-minutna “Velika pljačka vlaka” Edwina S. Portera iz 1903. godine – bio vestern koji je uspostavio osnovnu strukturu žanra s temama pljačke, potjere i uspostavljanja pravde. Žanr je svoj puni procvat ipak doživio tek kad su se njime nakon izuma zvučnog filma počeli baviti veliki hollywoodski studiji. Takozvano zlatno doba vesterna trajalo je od tridesetih do sredine šezdesetih godina – moglo bi se ustvrditi da je u tom razdoblju vestern bio dominantan žanr američke kinematografije. Klasični vestern prikazivao je jasno definirane likove s neupitnim moralnim profilima, “dobre momke” koji se bore protiv “loših momaka”, a priče su slavile individualizam, hrabrost i plemenitost. Najvažniji redatelj vesterna tog razdoblja bio je bez sumnje John Ford, koji je u svojim filmovima poput “Poštanske kočije”, “Moje drage Clementine”, “Fort Apachea”, “Rio Brava”, “Tragača” i “Čovjeka koji je ubio Libertyja Valancea” definirao temeljne postulate žanra. Fordovi su filmovi stvorili romantičnu sliku Zapada, i nisu samo zabavljali publiku već su i promicali takozvane „američke vrijednosti“ i širili mitove o nastanku nacije.
Piše: Darko Vlahović
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
