Redatelj spektakla sa srcem

James Cameron je, kako se čini, uspješan u svemu čega se dohvati. Među hollywoodskim filmašima s njim se u stvaranju blockbustera na temelju vlastitih vizija mogu usporediti samo Steven Spielberg i George Lucas

Samo je šest filmova u povijesti kinematografije na kino blagajnama zaradilo više od dvije milijarde dolara, a točno polovicu tih filmova potpisuje James Cameron! Štoviše, među prva četiri najunosnija filma u povijesti – tri su njegova. Cameronov uspjeh čini se još impresivnijim s obzirom na činjenicu da u današnjem svijetu najvišu zaradu uglavnom ostvaruju filmovi o superherojima iz Marvelova ili DC Comicsova svemira koji su u posljednjem desetljeću poharali multiplekse diljem svijeta, zatim filmovi nastali po popularnim književnim predlošcima J. K. Rowling i J. R. R. Tolkiena, ili animirani filmovi velikih studija Disneya i ranije neovisnog Pixara. Iza tih velikih filmskih projekata nalaze se čitavi timovi kreativaca koji su više ili manje naslonjeni na povijesno nasljeđe, ali od svih njih ipak je uspješniji jedan 68-godišnji Kanađanin koji je imao dovoljno upornosti i znanja da svoje snove pretvori u megauspješne filmove. Koja je tajna njegova uspjeha?
James Cameron je, kako se čini, uspješan u svemu čega se dohvati. Među hollywoodskim filmašima s njim se u stvaranju blockbustera na temelju vlastitih vizija mogu usporediti samo Steven Spielberg i George Lucas.

Baš kao i njih dvojica, i Cameron je svoje prve filmove snimio sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Prvi globalni uspjeh doživio je sredinom osamdesetih s “Terminatorom”, velikim kino hitom s Arnoldom Schwarzeneggerom u naslovnoj ulozi kiborga ubojice. Taj je film Cameronovo autorsko dijete – režirao ga je i napisao scenarij, a istu je formulu primijenio i na sve svoje sljedeće dugometražne igrane filmove, redom velike kino uspješnice: “Aliens” (1986.), “Bezdan” (1989.), “Terminator 2 – Sudnji dan” (1991.) i “Istinite laži” (1994.). Na sam vrh hollywoodskog hranibenog lanca ipak je dospio tek sa svojim sljedećim filmskim projektom – “Titanicom”. Premda su neki analitičari filmske industrije smatrali da će slavno propasti – poput legendarnog putničkog broda iz naslova – Cameronov spektakl je te 1997. osvojio 11 Oscara i porušio sve rekorde na kino blagajnama, ostvarivši ukupno nevjerojatne 2,2 milijarde dolara zarade. “Titanic” je držao prvo mjesto po zaradi sljedećih 12 godina, sve dok ga sam Cameron nije srušio s “Avatarom”, znanstveno-fantastičnim epom koji je s utrženih 2,9 milijardi dolara i danas prvi na popisu filmova s najvećom zaradom. Prošle godine objavljen nastavak “Avatar: Put vode” probio se u međuvremenu na treće mjesto tog popisa – spustivši “Titanic” na četvrto – dok se na drugo mjesto nekako ugurao marvelovski film sa superherojima iz 2019. “Osvetnici: Završnica”.

Budući da već gotovo četiri desetljeća prkosi hollywoodskim skepticima i stalno iznova probija nove filmske granice, možda bismo mogli pomisliti da je došlo vrijeme da Cameron ode u zasluženu mirovinu. Ali to se neće dogoditi tako skoro: treći dio “Avatara” već je zapravo snimljen – paralelno s drugim dijelom – a nakon višegodišnje postprodukcije trebao bi se u prosincu sljedeće godine naći u kinima diljem svijeta. Dva dodatna nastavka, “Avatar 4” i “Avatar 5”, u različitim su fazama produkcije i očekuje se da će biti premijerno prikazani – poznati su i datumi – 18. prosinca 2026., odnosno 22. prosinca 2028. godine. Usudili bismo se prognozirati da ni ti filmovi u kinima neće proći loše.
Premda ih publika jednostavno obožava, kritičari Cameronovim filmovima baš i nisu u potpunosti oduševljeni. Filmski stručnjaci obično će izostaviti njegovo ime s popisa najvažnijih redatelja, a u različitim anketama u kojima se glasa za 100 najboljih filmova svih vremena samo je “Titanic” jednom spomenut, i to na 83. mjestu u anketi Američkog filmskog instituta. Dakako da je svaki izbor te vrste subjektivan, ali filmovi Jamesa Camerona – a to nije subjektivno – privlačili su i privlače u kino dvorane nebrojene gledatelje iz čitavog svijeta. Ne postoji neka jednostavna “cameronovska” formula za to, ali mogli bismo izdvojiti nekoliko elemenata koji ipak razlikuju kanadskog filmaša od mase sposobnih i uspješnih hollywoodskih redatelja.

Prije svega, premda Cameronovi filmovi spadaju u različite žanrove, zajednička im je uzbudljiva akcija koja uvijek sa sobom nosi osjećaj stvarne opasnosti. Njegove akcijske sekvence obično se zbivaju unutar pomno postavljene scene, a njegovi protagonisti, prepuni ljudskih vrlina i mana, često su suprotstavljeni puno moćnijim, naizgled nepobjedivim okolnostima i protivnicima. Za razliku od “marvelovskih” superjunaka, Cameronovi obični junaci i sami su ranjivi, dok istodobno slijede svoje moralne instinkte i pokušavaju zaštititi još ranjivije sporedne likove. James Cameron se ne boji čak ni usmrtiti svoje glavne junake, pa je publika čitavo vrijeme u stanju vjerovati da je opasnost stvarna. Nadalje, za ambiciju njegovih filmova ne postoji gornja granica – većina Cameronovih filmova bavi se velikim epskim temama i nastoji biti veća od života. Vjerojatno nema boljeg primjera akcije velikih razmjera od “Titanica”. Premda je riječ o povijesno-romantičnoj drami, cijeli završni čin filma, koji traje više od sat vremena, jedna je uzbudljiva akcijska scena u kojoj divovski putnički brod polako tone.

Piše: Darko Vlahović

Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!

Ostavi komentar