Island je mjesto gdje je Zemlja još uvijek onakva kakva je bila u počecima i to je jedan od glavnih razloga zašto sve veći broj ljudi dolazi posjetiti ovu otočnu državu
Island karakterizira jedinstvena prirodna ljepota i ekstremni kontrasti. Pa tako, primjerice, uz ledenjake koji lijeno plove uz crne plaže, vulkani bespoštedno rigaju lavu. Procjepi, ponori, crne plaže, gejziri, geotermalni izvori, te čak sto i četrdeset aktivnih vulkana, nalaze se raštrkani po cijelom otoku. Island je mjesto gdje je Zemlja još uvijek onakva kakva je bila u počecima i to je jedan od glavnih razloga zašto sve veći broj ljudi dolazi posjetiti ovu otočnu državu. I sami stanovnici uživaju u tim posebnostima. Pa je tako gledanje erupcije blagog vulkana koji baca lavu, jedna od zanimacija koju prakticiraju brojni Islanđani i to iz neposredne blizine. Svi koji su to doživjeli govore da je to nešto što izaziva iznimno strahopoštovanje i divljenje. Snažne vibracije, tutnjava i ogromna količina topline iz tek izbačene lave nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.
Još jedna aktivnost koju Islanđani osobito vole je kupanje u geotermalnim izvorima, a imaju posebno napravljene bazene i za njihove – konje. A koliko vole kupanje i svoje izvore, govori i umjetnička instalacija, Kupka za noge Kvika (Kvika Foot Bath), djelo autorice Ólöf Nordal. Pravi mali dragulj za koji većina turista ni ne zna. Instalacija se nalazi na poluotoku Seltjarnarnes, nedaleko od središta Reykjavíka, glavnog grada Islanda. Lokalci baš tamo često odlaze i uživaju sa svojim prijateljima ili obitelji u spektakularnom pogledu na planinu Esja i ledenjak Snæfellsjökull, dok moče noge u toploj izvorskoj vodi. Pa ako volite gledati zalaske sunca, ili polarnu svjetlost zimi, ovu lokaciju svakako treba posjetiti. Samo se pripremite da ćete možda morati čekati svoj red: popriličan broj ljudi zna se tu okupiti, a kupka može primiti najviše šestero osoba…
NASUKANI KIT
Reykjavík je odlično polazište za promatranje kitova. Naime, u vodama oko grada obitavaju grbavi, plavi i minke kitovi te pliskavice, svi oni oduvijek značajan dio islandske povijesti, još od naseljavanja otoka u kasnom 9. stoljeću. Kao primjer toga, islandski izraz za sreću je „hvalreki“, što se doslovno prevodi – „nasukani kit“. Kada ih vidite kako plivaju u blizini broda i svojim ogromnim perajama pljuskaju po vodi, kao da znaju da su u središtu pozornosti, pa vas pozdravljaju. To je zaista poseban prizor i riječima ga je teško opisati. I to je najviše što ćete vidjeti. Nemojte očekivati da će filmski iskakati ispred vas ili vas pokušavati proždrijeti svojim ogromnim ustima… Ipak, želite li vidjeti koliko monumentalno zapravo izgledaju ispod vode, pa čak i zaviriti u njihova usta, to možete učiniti u muzeju Kitovi Islanda. U želji da saznaju nešto više o kulturi i načinu života na Islandu, turisti obično odlaze u klasične muzeje. No, umjesto gledanja slika, skulptura i maketa, znatno intrigantnije je prošetati se kroz povijest Reykjavika, i to doslovno. Árbær Open Air Museum je vrlo specifičan muzej, jer na otvorenom izlaže više od 20 autentičnih objekata poput seoskih kuća s travnatim krovovima i neobičnom crkvom iz 1842. godine koji tvore gradski trg, selo i farmu. S tim da su se neke od tih nastamba već nalazile na području muzeja i restaurirane su, dok su neke u cijelosti prevezene s drugih gradskih područja.
Árbær daje sliku o arhitekturi i načinu života krajem 19. i početkom 20. st u Reykjavíku, odnosno Islandu i iznimno je popularan zbog interaktivnosti koja je omogućena posjetiteljima. Tijekom ljeta seljani, odnosno glumci odjeveni u odjeću iz tog razdoblja, obavljaju svakodnevne poslove poput predenja vune, izrade kožne galanterije, mužnje krava, dimljenja mesa ili obrađivanja vrta. U muzeju se održavaju mnoge izložbe i događaji poput dana obrta, izložbi starih automobila, božićnih izložbi, vjenčanja i još mnogo čega. Zanimljivo je da posjetitelji ovdje mogu dolaziti na piknik, slobodno šetati i uživati u ovom selu, ulaziti u kuće i pobliže upoznati nekadašnji način života, ili se pak uključiti u turu s vodičem koji govori o nekim manje poznatim činjenicama. Počevši od toga kako je izgledalo naseljavanje prvih Vikinga prije otprilike tisuću godina, pa do objašnjenja zašto su Islanđani mrzili kuće s travnatim krovovima ili pak zašto su im ovce toliko važne i vrijedne. Ono što će zasigurno oduševiti djecu, a i odraslima izmamiti osmijeh na lice, upravo su te islandske ovce koje se mogu hraniti iz ruke i koje se vole češkati. Pa ako idete s djecom, pripremite se na dugotrajno druženje s ovim čupavcima, ali i s kokošima koje slobodno okolo šeću i prate goste do restorana u nadi da će i one nešto dobiti u kljun.
Piše: Iva Brčić
Fotografije: Unsplash & Pexeles
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
