Galerija Klovićevi dvori posjeduje najveću zbirku djela slikara Oskara Hermana (Zagreb, 1886. – Zagreb, 1974.) u Hrvatskoj. Slikar je to, čiji je opus u početku definiran „Minhenskim krugom“ kojeg čine još i Miroslav Kraljević, Josip Račić te Vladimir Becić.
Herman, taj „usamljenik polaganoga hoda“ (kako ga je nazvao jedan münchenski kritičar), nakon münchenske epizode nastavlja biti protagonistom hrvatskog likovnog moderniteta tijekom gotovo cijelog 20. stoljeća.
Najduljeg životnoga vijeka od spomenute četvorke (Račić tragično umire s tek navršene 24 godine, Kraljević će podleći bolesti s 27 godina, a Becić opet prerano sa 68 godina), Herman će ostati ključnom odrednicom stilskog kontinuiteta u mnoštvu izama što se smjenjuju u umjetnosti 20. stoljeća. Hermanova je umjetnička osobnost samozatajna, a poetika teško dosegljiva. Biografija je bremenita s popudbinom slikara uglednog građanskog porijekla, potomka građanske elite s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a zatim progonjenog nositelja žute zvijezde, dvije godine zatočenog u fašističkom logoru, odbjeglog u partizane, pa dugogodišnjeg predanog kustosa Moderne galerije u Zagrebu i slikara s atelijerom u Martićevoj ulici.
Sve navedeno dovoljan je poticaj da ne propustite rijetku priliku susreta s opusom ovog klasika – koji je unatoč dinamici stilskih mijena – ostao uvijek na svome uhodanom putu zadivljujući gledatelje sublimiranom magičnošću kolorita, poetikom slikarske poruke posredovane kroz redukciju svega ilustrativnog, i onog što ne pripada slici kao mediju. Hermanova je umjetnost jedinstvena, gotovo neprohodna i baš zato potiče na kontinuirane pokušaje novih tumačenja nudeći iznova uvijek svježe i zanimljive interpretativne mogućnosti, a gledatelju nove poglede i istinsko uživanje u vrhunskim dosezima hrvatskog slikarstva 20. stoljeća.
Izložba je otvorena do 12. prosinca.
