Posjetili smo otok Krk: konobu „Gatto Nero“ u Malinskoj s dugom tradicijom i domaćom kuhinjom te vinsku kuću Katunar koja nastavlja dugogodišnju, otočku i obiteljsku tradiciju proizvodnje vina
Malinska, turističko naselje na otoku Krku, svoje prve goste koji su parobrodom stizali iz Opatije, pozdravljala je i dočekivala svjesna da će se u budućnosti događati nešto itekako bitno za stanovnike. To su bili izletnici koji su te davne 1880. godine poželjeli vidjeti otok kojeg je bečki tisak nazivao biserom kvarnerskih otoka. Pet godina kasnije Malinsku posjećuje austrijski prijestolonasljednik Rudolf i tako daje snažan promidžbeni odjek. Tako je, eto, počelo… Pisati o poznatom turističkom naselju, a ne spomenuti Haludovo (otvoreno 1972. godine), bilo bi zanijekati sjaj i nekadašnju raskoš, svojedobnu perjanicu luksuznog turizma, čak i u Europi. Ipak, kombinacija ljudske pohlepe i gluposti učinila je Haludovo „kompleksom duhova“. Nema u Malinskoj starosjedioca, a da ne uzdahne pri pogledu na postapokaliptičnu kulisu… No, turizam se čak ni tu ne predaje – nerijetko se tamo snimaju videospotovi, održavaju foto sessioni i „klikne“ pokoji avanturistički selfie.
Osamdesete godine prošlog stoljeća važne su za jedan drugi turistički objekt u Malinskoj. Ovog puta radi se o 1988. godini kada je otvorena konoba-trattoria današnjeg naziva „Gatto Nero“… Njihov moto danas je „Good food for good mood“. Odlična domaća kuhinja bazirana je na svježim namirnicama Kvarnera i Istre – morske delicije, meso boškarina, domaća pasta, domaći kruh… Ribari iz Omišlja i s otoka Raba, uzgajivači autohtonog goveda s Krka i iz Istre, svoje proizvode daju u dobre ruke ekipe koja ima viziju kako stvoriti jednu sasvim novu primorsku i istarsku kuhinju i u jednoj fuziji iznenaditi gosta, a zadržati okuse i mirise tradicije.
– Ajmo odraditi neki posao onako iz gušta, to me posebice motiviralo kada sam otvorio „Gatto Nero.“ Bavljenje ugostiteljstvom moj je poziv već dugi niz godina. Onda je u jednom trenutku došlo do zasićenja, neke objektivne i subjektivne okolnosti natjerale su me da napravim pauzu i tako shvatim da posao može biti veliki gušt samo ako ga se tako shvati. A tada naravno uživaju i gosti. Isprepletu se pozitivne energije s obje strane…
Gastronomska scena nam je bogata, no mislim da nedostaje kvalitete. Ono što ja smatram kvalitetom nije nužno samo namirnica. Atmosfera, doživljaj, iskrena priča, kontakt s gostom, osmijeh i neformalni razgovor prije i nakon objedovanja… Tako se stvara povjerenje i otvaraju vrata koja će gosta dovesti ponovo – priča nam svoju priču Marinko Tvrtković koji je duboko uvjeren u onu „black cat for luck“, stoga je ime samo po sebi razumljivo. Konoba radi čitavu godinu i često priređuje događanja s poznatim stranim i domaćim kuharima. Sicilijanska i
španjolska kuhinja predstavljaju se već ove jeseni… A otok Krk ima tisućljetnu tradiciju u proizvodnji vina i pjenušaca. Još u antičkim vremenima vino je bilo jedan od glavnih proizvoda ovog otoka kojeg su u to doba nastanjivali Iliri i Liburni. Ova regija svoju je vinsku slavu stekla zahvaljujući tzv. pucinskom vinu koje je pila i Julija Augusta (1.st.) i tako, doživjevši svojih 86 godina, duboku starost pripisala jedino ovom vinu, ni jedno drugo ne okusivši. Kuća vina s prezimenom Katunar, nastavlja dugogodišnju, otočku i obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. Vinogradi se nalaze u Vrbničkom polju i na lokalitetu Krasina. Naravno da je vrbnička žlahtina njihova najpoznatija sorta grožđa i da upravo od nje rade vrhunsko vino. Samo ime dolazi od općeslavenskog pridjeva „žlahten“, što u prijevodu znači – plemenit.
Oštrija klima i zaštićeno područje razlozi su osvježavajućeg okusa u kojoj dominiraju arome s cvjetnom notom kombinacije jabuke, smilja i divlje oskoruše. Svjetložute boje, s malim postotkom alkohola, upravo ona, sasvim mlada i svježa, najviše odgovara ljubiteljima vina koji uživaju u laganoj vinskoj kapljici. Ono čime se Toni Katunar, nasljednik poznate vinarske kuće najviše ponosi, vinograd je Sveta Lucija koji se nalazi u blizini Baške. Bašćanska ploča koja u jednom svom uglu ima stiliziranu vinovu lozu, tako je, davno, davno, ovom brendu dala svojevrsni pedigre.
Impozantnih 24 hektara u vlasništvu jednog vlasnika na nekom otoku, samo po sebi je razlog da se ne propitkuje ozbiljnost u filozofiji stvaranja vina. Taj vinograd daje jedno konkretno vino nastalo po recepturi iz antičkih vremena, misno vino bez dodanih sumpora s prirodnim kvascima, a koje ulazi u kategoriju jantarnih vina… Velika vinarija, brend otoka Krka, ima i nešto što ih doista izdvaja. Njihovi podrumi nisu podrumi za pokazivanje, svojevrsni showroom. Tamo se uvijek nešto radi i upravo to se ne skriva od gostiju. Čaša vina koja se popije u takvom radnom ambijentu, nekako je posebnija…
Piše: Jasmina Stošić
Fotografije: Đorđe Stošić
