Veleposlanik Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić i te kako je zadovoljan svojom prvom diplomatskom misijom. Uostalom, bio je to njegov osobni izbor…
Kako se čini, Hrvati tek moraju u potpunosti otkriti susjednu Crnu Goru, i turistički i poslovno, a o brojnim mogućnostima suradnje s tom susjednom nam državom čiji se potencijali tek otkrivaju u globalnim okvirima, razgovarali smo s njenim veleposlanikom u Zagrebu, Borom Vučinićem. Iako mu je ovo tek prva diplomatska misija, Vučinić je stručnjak koji nastoji što realnije i konstruktivnije sagledati međunarodne odnose u regiji i Europi, a pri tome mu sigurno pomaže i iskustvo koje je stekao kao crnogorski direktor Agencije za nacionalnu sigurnost. Danas izrazito posvećen diplomatskim izazovima, priznaje da mu na veleposlaničkom mjestu, ali i kao članu velike obitelji koja se nije mogla cijela s njim doseliti u Zagreb za vrijeme trajanja mandata, ipak manjka – slobodnog vremena. No, kako kaže, uspije „ukrasti“ koji trenutak za omiljenu literaturu, šetnju, vožnju biciklom ili plivanje.
Za početak, kako vam se sviđa na misiji u Zagrebu?
– Mogu reći da je ovih nešto više od godinu dana mog boravka na dužnosti ambasadora Crne Gore u Republici Hrvatskoj, obilježilo veliko zadovoljstvo što službu obavljam u prijateljskoj, susjednoj zemlji. Zagreb je lijep europski grad koji je vrlo dobro pozicioniran, dobro prometno povezan s poznatim centrima susjednih zemalja, i kao takav nudi brojne mogućnosti za dobru organizaciju života. Posebno impresionira intenzitet kulturnih događanja, kao i zbivanja u doba adventa – nije nimalo čudno da je taj događaj prepoznat kao najbolje organizirana manifestacija te vrste u Europi u posljednjih nekoliko godina. Smatram da je povlastica boraviti u ovako lijepoj zemlji i da sam imao sreću da pored moje Crne Gore osjetim pulsiranje života u još jednom biseru europskog kontinenta. Svi koji su posjetili ove dvije zemlje i vidjeli njihove prirodne ljepote znaju da ne pretjerujem.
Ovo je pitanje koje se često postavlja: koliko su naši narodi slični, a koliko različiti?
– Na početku svog mandata u Hrvatskoj više sam uočavao razlike, dočim, kako vrijeme prolazi, mogu reći da sve više vidim sličnosti među našim narodima, što je zapravo i prirodno. To se posebno odnosi na južni dio Hrvatske, na Dalmaciju, gdje ima dosta sličnosti u mentalitetu, običajima i navikama između Dalmatinaca i Crnogoraca. Vjekovna povezanost i isprepletenost može se uočiti u mnogim stvarima. Mediteranska opuštenost i specifičan humor primjetni su i kod jednih i kod drugih. Lako se može zapaziti da potječemo iz istog, dinarskog, dalmatinskog i crnogorskog kamena.
Neupitno je da turistička snaga Crne Gore sve više raste. Koliko je među turistima Hrvata?
– Još prije petnaestak godina postojala je procjena Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC) da će se Hrvatska i Crna Gora naći u samom vrhu zemalja po predviđenom obujmu rasta u sektoru turizma do 2017., rangirajući Crnu Goru kao prvu s očekivanim rastom od više od 10 posto, a Hrvatsku kao četvrtu s očekivanom godišnjom stopom rasta blizu 8 posto. Danas se zajedno možemo radovati ostvarenju takve turističke prognoze. Prije desetak godina udio turističke privrede u BDP-u Crne Gore iznosio je nešto više od 10 posto, dok ove godine treba očekivati da se taj postotak, nakon vrlo dobre sezone, približi dvostrukom iznosu. Naime, tijekom prošle godine Crnu Goru je posjetilo blizu 1,7 milijuna stranih turista, koji su ostvarili više od 10,5 milijuna noćenja. Prema svim dosadašnjim pokazateljima ova će godina biti još uspješnija.
U strukturi stranih gostiju, prema meni dostupnim podacima, hrvatski državljani su bili zastupljeni na razini nešto više od tri posto i mi bismo željeli da se taj postotak u što skorijem razdoblju značajno uveća. Istovremeno, Hrvatsku je posjetilo oko 20.000 građana Crne Gore, koji su ostvarili oko 44.000 noćenja tijekom prošle godine, što u ukupnoj strukturi dolazaka u vašu zemlju ne prelazi 1 posto, međutim to je potpuno razumljivo, ako se ima u vidu mala crnogorska populacija.
Nužno je u narednom razdoblju značajno unaprijediti razinu naše turističke razmjene, čemu bi svakako pridonijelo ponovno uvođenje zrakoplovne linije između Zagreba i Podgorice, kao i bolje korištenje zajedničkog resursa – Jadranskog mora. Pod tim mislim na uspostavljanje brodske linije. Sve bi to bilo, ne samo u duhu naših dobrih bilateralnih odnosa, već i na temeljima Jadranske trilateralne suradnje Hrvatske, Crne Gore i Albanije, uspostavljene ove godine u Splitu.
Hrvati očito još moraju turistički otkriti Crnu Goru. Čime ih sve ona može privući, osim blizinom?
– Velik broj sunčanih dana u godini i dovoljna količina snijega u zimskom razdoblju određuju dva dominantna oblika turizma, primorski ljetni i rekreativni zimski, s tim što planine postaju sve posjećenije i tijekom ljetnih mjeseci. Čisto more s dugim mediteranskim pješčanim plažama, brze vode planinskih rijeka i zadivljujući planinski masivi, daju Crnoj Gori sve što joj treba da svakom gostu može priuštiti jedinstven i nezaboravan doživljaj. U Crnoj Gori svako može naći najbolji način da se lijepo odmori, ne samo na predjelu uz more koji krase Boka Kotorska, Budvanska i Ulcinjska rivijera i druga atraktivna mjesta na oko 300 kilometara raskošne obale, već i u unutrašnjosti – na jezerima, jedinstvenim riječnim kanjonima i prekrasnim planinama.
Tijekom jednog dana najprije možete uz more popiti jutarnju kavu, a već za pola sata priuštiti si ručak na Skadarskom jezeru promatrajući jedno od najvećih staništa ptica u ovom dijelu Europe, s više od 260 stalno nastanjenih vrsta. Ljubitelji skijanja u jednom danu mogu se skijati i na vodi i na prelijepim planinama, kao što su Durmitor, Bjelasica, Sinjavina i druge na kojima se i tijekom ljeta u vrhovima zadržava snijeg. Upravo to čini Crnu Goru turističkim odredištem za najveće uživanje i jedinstven doživljaj, afirmirajući u novije vrijeme, nakon gradnje jedne od najljepših marina na Mediteranu Porto Montenegro u Tivtu, sve više i nautički turizam. Duga i burna crnogorska povijest danas se može prepoznati u vrijednim spomenicima koje posjetitelji mogu naći u crnogorskoj prijestolnici Cetinju, ili ih sadrže ostaci starog rimskog grada Duklje na periferiji Podgorice, manastir Ostrog i brojne druge znamenitosti.
Tekst: Igor Weidlich
Fotografije: Romeo Ibrišević
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju…
