Tvornica čokoladnih poljubaca

Najromantičniji čokoladni bomboni na svijetu, talijanski Baci, uskoro će proslaviti 100. rođendan. Ova poznata bombonijera nastala je u središtu Umbrije, u gradu Perugia, u koju svake godine hodočaste deseci tisuća čokoladoljubaca, pogotovo tijekom festivala čokolade, Eurochocolate. Iz tvornice Perugine dnevno izlazi milijun i pol čokoladnih Bacija umotanih u prepoznatljivu srebrno-plavu ukrasnu foliju sa skrivenom ljubavnom porukom.

A priča o njihovom nastanku također je vrlo romantična. Iako je proizvodnja konfeta i slatkiša pod nazivom Perugina osnovana još 1907., tek petnaest godina kasnije cijela je priča dobila novi zamah. Te 1922. godine, Luisa Spagnoli, supruga jednog od suvlasnika Perugine, došla je na ideju da od ostataka mljevenih badema napravi novi slatkiš, obogaćen ukusnom crnom čokoladom. Do tada je mala manufaktura proizvodila samo ušećerene bademe. Luisa je mljevenim bademima dodala mliječnu čokoladu, od toga napravila bombone koje je potom umočila u vrhunsku tamnu čokoladu i ukrasila prženim bademom. Čokoladni bombon je u početku bio prilično nezgrapan i neobičnog oblika, pa ga je Luisa nazvala “cazzotti”, što na talijanskom znači “udarac”. No Luisa je u to vrijeme započela i potajnu ljubavnu priču s Giovanniem Buitonijem, sinom jednog od suvlasnika, te je svome mladome ljubavniku slala ljubavne poruke zamotane u čokoladne bombone. Upravo je Giovanni Buitoni, sin trgovca tjestenine, zaslužan za promjenu imena bombona u “poljubac”. Njihova ljubavna priča nastavila se sve do Luisine prerane smrti u Parizu gdje se liječila od raka.

Perugina white chocLuisa Spagnoli bila je jedna od prvih poduzetnica u Italiji. Osim tvornice Perugina koju je poslije u potpunosti preuzela obitelj njezinog ljubavnika Buitonija, Luisa je prva započela s uzgojem angorskih kunića i pokrenula modnu marku L’Angora Spagnoli za proizvodnju šalova, ogrtača i elegantne odjeće od angore. Njezin sin Mario proširio je poslovanje i otvorio tvornicu “City dell’angora” četrdesetih godina, koju je potom naslijedio Luisin unuk Hannibal.

“Luisa Spagnoli” danas predstavlja marku elegantne odjeće koja se prodaje u više od stotinu specijaliziranih trgovina širom Italije i pedesetak trgovina u svijetu. U središte pozornosti linija “Spagnoli” došla je prije nekoliko godina kada je Kate Middleton nakon zaruka s princom Williamom, odabrala njihov crveni komplet za svoje prvo javno pojavljivanje. Iako proslavljena po odjevnoj marki, Luisa će prije svega ostati zapamćena po romantičnoj priči o nastanku čokoladnih poljubaca. Njezin dragi, Giovanni Buitoni, koji je bio uz nju sve do njezine smrti u 57. godini, proslavio je Baci bombone u Americi u koju je potom emigrirao. Na Petoj aveniji u New Yorku otvorio je prvu trgovinu Perugina gdje je prodavao “čokoladne poljupce” oduševljenim Amerikancima. Među promotorima našli su se, ni manje ni više, nego imena poput Franka Sinatre, Clarka Gablea i Rudolpha Valentina koji su snimili nekoliko reklamnih spotova za Baci i odradili nastupe u sklopu reklamne kampanje.

Treće ime zaslužno za uspjeh “čoko-poljubaca” umjetnički je direktor Perugine, Federico Seneca. Njegova je ideja umatanje bombona u srebrni papir s plavim zvijezdama. Inspiriran talijanskim umjetnikom Francescom Hayezom i njegovom slikom “Il Bacio” iz 1859., bombonijera je dobila svoj poznati vizual – poljubac dvoje zaljubljenih pod zvjezdanim svodom.

20160323_112136

Baci se i danas proizvode ekskluzivno u Perugii i receptura čokoladnih bombona do današnjih je dana ostala nepromijenjena. Godine 1988. prehrambeni div Nestle kupio je brend te se proizvodnja automatski proširila, pa se tako danas “čokoladni poljupci” izvoze u čak 75 zemalja svijeta.
Za čokoladoljupce je vjerojatno najzanimljivija “Casa del Cioccolato” (“Kuća čokolade”), otvorena još 1977. U njoj se nalazi muzej spojen s proizvodnim pogonom kroz koji ćete se prošetati u pratnji vodiča, no ne “zemaljskim putem”, već nizom staklenih hodnika u visini stropa odakle imate izvrstan pregled nad proizvodnjom najpopularnijeg talijanskog čokoladnog bombona.

Tekst: Ivana Kovačić

Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!

Ostavi komentar