Nije Hong Kong samo bespregledna šuma nebodera i betona, u njemu se može pronaći i pregršt zelenila, fascinantnih parkova koji pružaju bijeg od užurbanosti i stresa
Kada spomenemo Hong Kong, ono na što se obično pomisli su neboderi, beton i gužva. Vjerujemo da je stoga mnoge iznenadio naslov ovog teksta – priroda i zelenilo nisu baš neka poveznica s ovim globalnim financijskim središtem… I doista, kada se autobusom uputite s aerodroma prema središtu grada, imate osjećaj kao da se vozite kroz pravu šumu nebodera. Što nimalo ne čudi, jer Hong Kong je grad s najviše nebodera na svijetu. Ima ih čak tisuću petsto, za razliku od, primjerice, New Yorka koji ih ima dvjesto pedeset sedam. Visoke zgrade do sto metara ovdje uopće ne ubrajamo, a njih ima, vjerovali ili ne, devet tisuća! Za razliku od ostatka svijeta gdje se u neboderima nalaze uglavnom poslovni prostori, ovdje je većina njih namijenjena za stanovanje. Iako je brojka od oko sedam i pol milijuna stanovnika tek polovica stanovništva recimo jednog Tokija, zbog skučene površine jednostavno se moralo ići u zrak.
Hong Kong je četvrto najgušće naseljeno područje u svijetu, ispred njega su samo Makao, Monako i Singapur. No, ne smijemo zaboraviti da je Hong Kong smješten na jugu Kine, uz samu obalu, te da ima vrlo malo prostora gdje se može širiti. Baš zbog toga se još u vrijeme Han dinastije krenulo s melioracijom kako bi se osiguralo novo zemljište za potrebe rastućeg grada. Zahvaljujući tome, grad danas čine poluotok Kowloon, Hong Kong otok, Novi teritorij, Lantou otok i još oko 200 manjih otoka. Sva ta gradska područja savršeno su povezana besprijekorno organiziranim metroom, mrežom trajekata, autobusa i tramvaja. Više od devedeset posto dnevnih putovanja obavlja se javnim prijevozom, što je najveći postotak u svijetu. A to je iznimno važno za održavanje kakvoće zraka na tako gusto naseljenom prostoru. Parkovi i obližnje šume, njih stotinjak, bitni su dio ovog grada. Na nevelikom području na kojem živi dvostruko više ljudi nego u cijeloj Hrvatskoj i gdje je registrirano više od petsto tisuća osobnih automobila, morate imati zelenilo koje će filtrirati zrak i ublažiti utjecaj smoga.
Dok se šećete ulicama grada, na balkonima i prozorima možete vidjeti prašume u malom. Za razliku od nas zapadnjaka koji imamo biljke za ukras, oni ih drže iz potrebe – te im biljke pročišćuju zrak. Isto tako, nije nimalo čudno vidjeti stabla koja su puštena da nesmetano rastu, te svoje korijenje i grane slobodno šire po zidovima i ogradama. Ono što je posebno zanimljivo je da svako drvo, grm ili cvijet imaju svoju pločicu na kojoj je naveden njihov naziv, ostavljajući dojam grada kao jednog velikog botaničkog vrta. Hongkonški parkovi pružaju bijeg i odmor od megaužurbanog gradskog života. Još je značajnija njihova uloga u javnom zdravstvu: u parkovima ljudi sudjeluju u aktivnostima koje pridonose zdravlju – umirovljenici, djeca, studenti vježbaju tai chi, plešu, bave se nekim sportom ili pak vježbaju na raznim spravama. Za vrijeme pauze za ručak, parkovi se popune s poslovnim ljudima koji su odlučili napuniti svoje baterije u jednoj od tih gradskih oaza.
Među njima ima nekoliko njih koji se posebno ističu svojom ljepotom i povijesnim značajem. Jedan od najzanimljivijih je Kowloon Walled City Park. Njegova lokacija je na na Kowloon poluotoku, koji je zbog svoje strateške pozicije još od 16. stoljeća bio zbog rezidencija za kineske carske dužnosnike i vojno uporište. U 19. stoljeću to područje je iznajmljeno Velikoj Britaniji i njegova uloga se bitno mijenja. Ono se pretvorilo u grad unutar grada u koji policija nije zalazila. Kriminal, ilegalna gradnja, prostitucija i trgovanje drogom tu su procvjetali. Krajem osamdesetih godina 20. stoljeća, kolonijalna vlast je u dogovoru s Kinom konačno preuzela vlast, preselila stanovništvo, srušila Kowloon ozidani grad i stvorila današnji park. Zahvaljujući tom pothvatu, kriminal je eliminiran, a područje je postalo omiljeno mjesto za uživanje u prirodi i kineskoj arhitekturi.
Tekst: Iva Brčić
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
