Samo dva sata vožnje od Zagreba, u Kamniško-Savinjskim Alpama, nalazi se jedan sasvim drugi svijet, visinski raj na 1600 metara. Posjetili smo četiri čarobne kolibe na Velikoj planini…
Jutarnji pogled na ljepotu prirode tu je čarobno iskustvo, a i zalasci sunca su neponovljivi. Na planini vlada takva tišina da sam nakon dugo vremena opet čuo svoje srce – zapisao je jedan posjetitelj resorta Velika planina. Nimalo ne čudi, jer kada čovjek neko vrijeme provede u planinskoj tišini, u samim njedrima njezine plemenite prirode, u potpunosti pročisti svoju dušu. Upravo to i pruža spomenuto slovensko turističko naselje u Kamniško-Savinjskim Alpama, visinski raj na 1600 metara, samo dva sata vožnje od Zagreba, preko Ljubljane i Kamnika, što ga čini idealnim za vikend u prirodi, ali i mjestom kao stvorenim za kraći ili dulji odmor. Na Veliku planinu stiže se gondolskom žičarom ili pješice, nakon što se automobil ostavi u dolini, tako da namjernik i fizički doživi prijelaz u jedan sasvim drugi svijet.
Resort Velika planina nalazi se u neposrednoj blizini pastirskog sela, jednog od rijetko tako dobro očuvanih i velikih u Europi. Sama lokacija i okolna priroda doista su jedinstveni, jer pružaju potpuni mir i gotovo iskustvo zena. Naime, na planini je zabranjena vožnja automobila, nema javne rasvjete niti ikakvih izvanjskih naznaka suvremenog načina života. Pa ipak, turističkome smještaju ne nedostaje udobnosti jer su četiri kolibe različita kapaciteta, koje nudi resort, vrlo moderno opremljene. No, nemaju televizora niti internetske veze, pa time pružaju pravi odmor od svakodnevice i neprestanog stresa kojemu smo izloženi. Kolibe resorta krasi vrlo originalna arhitektura, tipična za Veliku planinu. To turističko naselje nastalo je prema planovima slovenskog arhitekta, likovnog umjetnika i strastvenog planinara Vlaste Kopača još davne 1964. Kolibe, kojih je ukupno 150, vrlo su slične vanjskim izgledom, materijalima i unutarnjem rasporedu. Kopač je ideju razvio kao alternativu hotelima i turističkim resortima koji su se u tom razdoblju gradili širom Europe, te koračali putem masovnog turizma.
Izgled koliba podsjeća na pastirske kućice, što nije slučajno, jer tijekom ljetnih mjeseci na planini odavna borave pastiri s kravama na ljetnoj ispaši. Kako tu ne postoje klasični hoteli, gosti se mogu samostalno hraniti u kolibama u kojima borave ili, pak, kušati mliječne proizvode lokalnih pastira, što je jedinstveno iskustvo u ovom dijelu Europe. Prilikom šetnje selom, namjernik može jednostavno poviriti u neku od koliba i navratiti na degustaciju domaćih planinskih proizvoda. Vanjski izgled koliba u skladu je s arhitektonskim planom uređenja planine, a domaćini su se istog principa držali i kod uređenja interijera. Slovenija je zemlja bogata drvom, pa je ono prisutno svuda. Uređenje četiriju koliba započelo je pokusnim projektom na jednoj, ali se brzo shvatilo da planina ima velik potencijal, pa su do danas kupljene i obnovljene ukupno četiri kolibe za iznajmljivanje.
Njihova najveća posebnost svakako je unutrašnjost uređena prema uzoru na pastirske kućice – u prizemlju se nalazi središnji prostor s kuhinjom, kupaonicom i ostavom, a na katu prostor s ležajevima. Sveukupno, jednostavnost koja oduševljava, bez da se izgubilo na funkcionalnosti i udobnosti. Bez obzira je li tu netko došao radi skijanja, planinarenja, gorskog biciklizma ili šetnje na svježem planinskom zraku, kolibe su mjesto gdje gosti, nakon dana provedenog u prirodi, navečer blaguju, odmaraju se i druže s prijateljima ili obitelji. Cijeli doživljaj boravka zapravo je užitak u oazi za opuštanje od svakodnevnog stresa, suvremenog tempa života i moderne tehnologije, mjesto gdje svatko može pronaći mir, posvetiti se sebi i napuniti baterije. Dakle, kao stvoreno za sve ljubitelje netaknute prirode. Ili kao što je to rekao jedan ljubitelj takvih doživljaja: „Osama planine, priroda, svjež zrak, tišina i zvjezdano nebo najbolji su naši učitelji, i neke od nas nauče više od svih knjiga zajedno“. Vrijedi iskusiti i uputiti se prema Velikoj planini. Oaza mira toliko je blizu.
Tekst: Edo Franić
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju
