Prema današnjim standardima, čini se da su ranije najvažniji aspekti Barbie lutke – njezina samostalnost i sloboda – postali izlišni, dok je propagiranje nerealnih fizičkih imperativa i zagovaranje ideala savršene njegovane žene duge kose postalo zastarjelo i neprihvatljivo
S milijunima obožavatelja diljem svijeta, Barbie lutka vjerojatno je najprepoznatljiviji proizvod američke tvrtke Mattel i jedan od najprodavanijih u industriji igračaka – prema podacima iz Mattela, svake sekunde u svijetu se prodaju tri Barbie lutke! Punog imena Barbie Millicent Roberts, rođena u Wisconsinu (SAD) 9. ožujka 1959., popularna „barbika“, izraženog poprsja, uskih bokova i idealnih proporcija, nedvojbeno je prva svjetska „influencerica“, a iako je njezin utjecaj na željeni imidž i sliku o sebi kod djevojčica tijekom godina postao predmetom i nekih prijepora, to što je i nakon šest desetljeća zadržala svoje mjesto na pijedestalu dječjih želja svakako je postignuće bez presedana.
Prije nego se Barbie rodila, djevojčice su se uglavnom igrale s bebama koje je trebalo hraniti i presvlačiti, koje su poticale majčinske osjećaje i perpetuirale ideju buduće uloge svakog ženskog djeteta kao one domaćice i majke. Barbie je izniknula upravo iz ideje da se djevojčicama ponudi “nešto više”… Toga se prvo dosjetila Ruth Handler, supruga suosnivača Mattela, koja je, promatrajući svoju kćer kako se igra s papirnatim lutkicama, pomislila – zašto ne napraviti trodimenzionalnu lutku zrele žene? Tako bi djevojčice mogle na nju projicirati i kroz igru iskušavati različite modele vlastite zamišljene budućnosti u ulozi odraslih žena.
Samo u prvoj godini, prodano je više od 350 tisuća Barbie lutaka – danas ta brojka doseže 58 milijuna prodanih lutaka godišnje, u 150 zemalja svijeta. Modelirana kao manekenka, žena s karijerom, lutka prema kojoj bi djevojčice igrajući se s njom mogle zamišljati neke nove buduće sebe, drugačije od onih kakvima ih u stvarnosti nastoje modelirati tradicionalni patrijarhalni obrasci – Barbie je u ono vrijeme bila pionirka zagovora ženske nezavisnosti i samoostvarenja.
Mršava, visoka plavuša Barbie odmah je postala američka kulturna ikona i simbol ženskoga ideala. Godine 1974. newyorški Times Square u njezinu je slavu tjedan dana nosio naziv Barbie Boulevard. Barbie franšiza proširila se u međuvremenu na knjige, filmove, video igrice, s prodajom koja doseže stotine milijuna komada. No, vremena se mijenjaju pa se tako s vremenom promijenila i valorizacija pozitivnih utjecaja Barbike na dječju (pod)svijest te je lutka zamišljena kao utjelovljenje ženske emancipacije koja je generacijama djevojčica poručivala kako “curice mogu sve”, da su kao žene itekako sposobne prevladati sve prepreke i, još važnije – da imaju pravo donositi vlastite odluke. Pa je tako u međuvremenu postala kontroverzna igračka čiju vrijednost u odgoju i usmjeravanju djevojčica ka zdravoj socijalizaciji te oblikovanju poželjnog odnosa prema rodnim ulogama mnogi dovode u pitanje. U povodu njezina 63. rođendana, postavlja se pitanje koje vrijednosti legendarna Barbie danas utjelovljuje i na koji način pridonosi jačanju ženske svijesti? Prema današnjim standardima, čini se da su ranije najvažniji aspekti Barbie lutke – njezina samostalnost i sloboda – postali izlišni, dok je propagiranje nerealnih fizičkih imperativa i zagovaranje ideala savršene njegovane žene duge kose postalo zastarjelo i neprihvatljivo.
Prema izvornim proporcijama, Barbie ima tako nizak indeks tjelesne mase da je malo vjerojatno da bi mogla imati menstruaciju, a takav oblik tijela ima manje od jedne žene na 100.000. Igračke su suptilni prenositelji obrazaca, a nametanje – izravno ili neizravno – ideala temeljenog na fizičkom izgledu, dokazano je, može imati opasne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje djevojčica. Stručnjaci upozoravaju: pogrešno je učiti djevojčice da kad narastu moraju biti savršene, sa savršenom kosom, savršenim tijelom, nepreglednom količinom odjeće, seksualiziranom tjelesnošću i, naravno, neizbježnim savršenim (i jedinim) muškarcem. Kako god, Barbie je izgubila svoj status ikone ženske snage i postala sinonim ženske podčinjenosti!
Što nije u redu s modelom žene koja utjelovljuje uspjeh na način kako to čini Barbie lutka? Kada je to modno osviještena, pažljivo dotjerana žena koja drži do sebe postala simbolom ženske potlačenosti? Istraživanja ukazuju na postojanje korelacije – djevojčice internaliziraju nerealni tjelesni ideal i počinju pokazivati veće nezadovoljstvo vlastitim tijelom te imaju niže samopoštovanje. Izloženost nezdravim, nerealnim i nedostižnim slikama tijela povezana je i s rizikom od poremećaja u prehrani, a porast tih simptoma u nezapadnim kulturama povezuje se s usvajanjem zapadnjačkih ideala ljepote. Kojih je Barbie lutka utjelovljenje. Kako je ojačala svijest o važnosti stvaranja zdrave slike vlastite tjelesnosti i posljedicama utjecaja kulturnih pritisaka na mlade djevojke, mnogi roditelji počeli su se okretati igračkama koje će osnaživati njihove kćeri, umjesto da ih dodatno opterećuju društvenim očekivanjima.
Proizvođač Barbie lutke Mattel nije se na to oglušio: godine 2016. lansirana je nova linija koja slavi različite tjelesne proporcije, tipove kose i tonove kože. Ni to nije prošlo posve bez kritika: lutke su podijeljene na tri serije, prema određenim fizičkim osobinama, pa smo tako dobili Barbie s oblinama, visoku Barbie i Barbie petit. Prirodno, najkontroverznijom se odmah pokazala Barbie s oblinama, koja s originalnom Barbie dijeli fokusiranost na izgled, premda je u njezinu slučaju koncept ljepote proširen “popuštanjem” imperativu mršavosti i dodavanjem različitih etničkih i estetskih obilježja – čak sedam različitih tonova kože i 24 različite frizure.
Piše: Gea Vlahović
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
