Poznato je da je Austrija za Hrvate iznimno privlačna zemlja, bitni su razlozi zajednička prošlost te potpora samostalnosti devedesetih. A simpatije prema Hrvatskoj nedvojbeno postoje i u Austrijanaca, tvrdi austrijski veleposlanik Markus Wuketich
Globalna pandemija koronavirusa uhvatila je veleposlanika Republike Austrije Markusa Wuketicha na radnom mjestu u Zagrebu, gdje je i proveo cijelo razdoblje lockdowna. „Upravo kad su vremena teška, kad je kriza, veleposlanik mora ostati na svojem mjestu“, ističe na početku razgovora za naš časopis. Iako je intervju, kada smo ga prije nekoliko mjeseci dogovarali, trebao proteći u nešto „lakšem“ ozračju, izvanredna situacija s kojom se u međuvremenu suočio cijeli svijet, pa tako i diplomacija, nametnuli su neke nove teme usmjerivši razgovor prema onome što postaje „novo normalno“ u odnosima naših zemalja. Ipak, veleposlanik Wuketich priznaje da s povlačenjem ograničenja kretanja ponovo želi istražiti Hrvatsku. Ali naravno, s najvećim je nestrpljenjem ipak dočekao mogućnost da posjeti svoju obitelj u Austriji.
Kako je pandemija i globalna „izolacija“ utjecala na rad veleposlanstva?
– Već 34 godine radim u diplomaciji. Međutim, ovih proteklih mjeseci pandemije, u našoj nam se djelatnosti dogodila dosad nezapamćena redukcija kontakata, a pritom treba znati da diplomacija vrlo snažno ovisi o uspostavi i njegovanju osobnih kontakata. U našem veleposlanstvu radili smo u tri skupine naizmjence iz ureda i od kuće. Na taj smo način htjeli spriječiti potpuni gubitak osoblja u slučaju da dođe do infekcije zaposlenice ili zaposlenika Covidom-19. No, posljedica tog načina rada jest da se zaposlenici različitih skupina praktički tjednima nisu fizički susreli…
Očituje li se ova kriza i u odnosima naših zemalja, na međusobnoj suradnji?
– Upravo u iznimnim situacijama ključna je brza i efikasna suradnja. Toga su se naši hrvatski partneri držali na svim razinama suradnje. Pritom smo se služili svim mogućim oblicima komunikacije, od poziva i WhatsAppa do videokonferencija, i to je uvijek izvrsno funkcioniralo. Koliko je snažne posljedice kriza Covid-19 ostavila na našu gospodarsku razmjenu ili na turistička kretanja, to ćemo moći jasnije reći tek za neko vrijeme.
Pretpostavljam da vam osobno nije bilo lako prebroditi sve ovo…
– Ovo će mi razdoblje u sjećanju ostati kao vrlo intenzivno, praktički nije bilo slobodnog vremena. Trebale su se organizirati repatrijacije naših državljanki i državljana; hrvatske njegovateljice i njegovatelji morali su hitno otputovati u Austriju; ključno osoblje i stručnjaci iz Austrije bili su potrebni tvrtkama kćerima u Hrvatskoj… Pa onda i potres koji je dijelom teško oštetio naš konzularni odjel, pa smo se usputno morali baviti i sanacijom naših prostorija. A ovo je samo nekoliko primjera. Zaista nam nije bilo dosadno.
Naše su se dvije zemlje prilično uspješno nosile s pandemijom, zar ne?
– U početku se Austrija našla u teškom položaju, jer nas je pandemija koronavirusa zatekla usred zimske turističke sezone kad je u Austriji bilo još mnogo turista. Ali čim je ozbiljnost epidemiološke situacije postala jasna, odmah smo uveli stroge mjere. Uspjeh je razvidan; u usporedbi s brojkama zaraženih i smrtnih slučajeva u svijetu, Austrija je vrlo dobro prošla. I Hrvatska je brzo reagirala te ispravno postupila uvođenjem strogih zaštitnih mjera. Isplatilo se – dovoljno je pogledati odlične epidemiološke brojke u Hrvatskoj.
Kažete da je sve krenulo sa zimskom turističkom sezonom. Sad je na redu ljetna. Što možemo očekivati?
– Turizam je vrlo bitna gospodarska grana i za Austriju i za Hrvatsku. Stoga bi bilo više nego poželjno da ljetna turistička sezona prođe barem donekle normalno, premda je jasno da se turizam ove godine ne može baš u potpunosti zbivati kao proteklih godina. Logično je da se nalaže stanoviti oprez kako se ne bi ugrozili uspjesi postignuti u borbi protiv pandemije. Tu je zasigurno vrlo korisno da smo u kontaktu u sklopu EU, ali i na razini predsjednika Vlade i zaduženih ministrica i ministara. Austrija je pored gospodarsko-financijskih koraka za očuvanje likvidnosti turističkih poduzeća izradila i paket mjera opreza pod naslovom „Sigurno gostoprimstvo“. Predviđeno je i testiranje zaposlenika u turizmu na Covid-19 na tjednoj bazi. Hrvatska također ima vrlo dobre epidemiološke upute za turizam. Ono što je bitno je da ne dođe do „polja susretanja“ između gošći i gostiju iz područja s epidemiološki povoljnom situacijom, s onima iz potencijalno rizičnih područja. Ono što austrijski gosti žele je – kao i svi drugi – odmor bez zdravstvenog rizika.
Hrvati često na kraća ili dulja turistička putovanja odlaze u Austriju. Što je to Hrvatima u Austriji najprimamljivije? Ima li možda i nešto što nisu otkrili, a vi biste preporučili?
-Vjerujem da su zajednička prošlost, kulturne spone, ali i potpora samostalnosti Hrvatske devedesetih godina, ono što Austriju čini privlačnom Hrvaticama i Hrvatima. Svi dobro znamo da hrvatske turistkinje i turisti rado dolaze na skijanje, u gradski turizam, a meni je zanimljivo i posebno drago da ih u zadnjih nekoliko godina sve više stiže u šoping u moje rodno mjesto Parndorf (ili hrvatski Pandrof) u Gradišću.
Tekst: Igor Weidlich
Fotografije: Tomislav Marić
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
