Ako Batmanu, superjunaku američkih stripova i filmova, zbog u psihu ugrađenog nepogrešivog osjećaja za vrijeme, u borbi protiv kriminalaca i zla općenito, sat i nije potreban, to ne vrijedi za njegov tajni identitet u obliku Brucea Waynea, milijardera, plejboja, filantropa i vlasnika kompanije Wayne Enterprises.
Iako je Wayne istrenirao kako svoj um, tako i vještine te ih utjelovio u osobi inspiriranoj šišmišem, pa i on uvijek dobro zna koliko je sati, zbog svoga imidža mora nositi sat kao statusni simbol. Dakako, ne bilo koji, već prestižni Jaeger-LeCoultre Reverso. Ili nas barem tako uvjeravaju Val Kilmer u filmu „Batman zauvijek“ iz 1995. te Christian Bale u nastavcima „Vitez tame“ (2008.) i „Vitez tame: Povratak“ (2012.), u kojima nose Jaeger-LeCoultreove modele s Batmanovim simbolom (vidi okvir), kao posvetu originalu koji je lani obilježio svoj 85. rođendan.Usprkos tomu što je 1995. posredno reklamiranje satova u filmovima bila prava rijetkost, Jaeger-LeCoultre uspio je svoj Reverso ugurati u veliki holivudski hit, odnosno u treći nastavak serijala o Batmanu, te Valu Kilmeru na ruku staviti Jaeger-LeCoultreov Reverso Grande Taille limited edition, koji u filmu, davno prije pametnih satova, služi i kao sprava za komunikaciju. Usput, autori spomenutih filmova prikazali su ulogu Reversa kao simbolički prikaz dvostruke osobnosti glavnoga lika. Naime, kao i Jekyll-Hyde stil lika Brucea Waynea, i Reverso je čuven po tome što ima sposobnost klizećeg mijenjanja dvaju lica unutar svoga kućišta.
I doista, ručni sat Jaeger-LeCoultre Reverso neobičan je dragulj nastao u zabiti švicarskog kantona Vaud usred masiva Jura. Naime, sat koji je napunio 85. godina, zaštitni je znak ljudi koji se bave elitnim sportovima – polom, tenisom, jedrenjem, golfom, skijanjem ili auto-moto trkama…, ali ujedno i otkriva one koji stil i profinjenost pretpostavljaju sportskoj robusnosti. Da bismo shvatili tu sportski profinjenu filozofiju ovog statusnog simbola, moramo se nakratko vratiti u vrijeme nakon Prvog svjetskog rata. Otpravivši zauvijek jedan stari poredak u ropotarnicu povijesti, dvadesete su godine započele radikalnim pogledima na modu, umjetnost, dizajn i arhitekturu.
Više ništa nije bilo kao nekada: kosa i suknje postale su kraće, Jean Cocteau osmislio je Shocking pink za Elsu Schiaparelli, kubizam se sklonio pred novim objektivizmom, a Le Corbusierova se arhitektura počela nadmetati s remek-djelima art decoa. Naravno, industrije koje pomno osluškuju društveno bilo odmah su hvatale priključak s duhom vremena, a ona urarska bila je među prvima. Posebno je to vrijedilo za švicarsku dolinu Vallée de Joux u već spomenutu masivu Jura, gdje se nalazi kolijevka vrhunskog urarstva. U prirodnome okružju jezera i šuma, tvrdokorna filozofija i stalno usavršavanje proslavilo je ime obitelji LeCoultre, koja je svoj slavni put započela još 1833. u seocu Le Sentier. Sljedećih desetljeća, tvrtka LeCoultre postala je izvorištem najkompliciranijih urarskih mehanizama i kronografa, zaštićenih stotinama patenata. Vodeći proizvođač doline s početka 20. stoljeća, koji je u svojoj manufakturi zapošljavao već više od stotinu radnika, zahvaljujući tadašnjem direktoru Jacques-Davidu LeCoultreu, sjedinio se s pariškim izrađivačem kronometara Edmondom Jaegerom.
Pod novim imenom Jaeger-LeCoultre, tvrtka je podigla svoj već ionako visok renome, ostajući vjerna izvornim načelima perfekcije švicarskog urarstva i izumima poput millionmetera, krunskog navijača kojim se ujedno podešavalo vrijeme ili najtanjeg mehanizma džepnog sata, debljine 1,38 mm (do danas nedostignut rekord).
Tekst: Edo Franić
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
