Nije bez razloga svjetska internet stranica Tripadvisor, među najrelevantnijima za ocjenjivanje kvalitete usluge, postavila praški zoološki vrt na visoko peto mjesto u svijetu. Jer ovaj zoološki vrt nije samo obični vrt sa životinjama. On je puno više od toga…
Možda najbitnije za istaknuti je da je to ustanova koja se aktivno zalaže za očuvanje brojnih životinjskih vrsta, pravo malo „rodilište“ u kojem godišnje na svijet dođe preko tisuću mladunaca. Mnogi od njih su na popisu svjetski ugroženih vrsta. Radi njihovog očuvanja, ali i ravnoteže čitavih eko sustava, znatan broj životinja rođenih u ovom ZOO-u bit će pušten natrag u divljinu. Primjer za to je divlji mongolski konj, poznat i kao prševalskijev konj, koji je sredinom prošlog stoljeća doveden na rub istrebljenja. Ime je dobio po ruskom istraživaču N. M. Prževalskom, prvome koji je opisao velika krda divljih konja u stepama Mongolije i Kine. Zalaganje za ovu životinjsku vrstu u praškom zoološkom vrtu počinje još pedesetih godina prošlog stoljeća kada je tadašnji direktor, profesor Zdenek Veselovsky, postao inicijator za prebacivanje mongolskih konja u svoje prirodno stanište. Prvi transport konja organiziran je osamdesetih godina, a u posljednje tri godine u Mongoliju je prebačeno još njih dvadesetak. Samo godinu nakon dolaska u divljinu, neki od njih su dobili i prve potomke, što se smatra velikim uspjehom.
Prije dva mjeseca, sadašnji direktor zoološkog vrta Miroslav Bobek, potpisao je s predstavnicima mongolske vlade ugovor o nastavku zalaganja za očuvanje mongolskog konja, ali i drugih ugroženih vrsta u Mongoliji, kao što su mongolska sajga (vrsta antilope) i divlja deva. Ove će se životinje nastaviti razmnožavati u praškom zoološkom vrtu da bi njihovi potomci mogli živjeti na slobodi, u svom prirodnom staništu. Bobek, uz spomenutog Veselovskog, dosad je najuspješniji direktor praškog zoološkog vrta. Po struci zoolog, ovaj veliki zaljubljenik u životinje bio je i uspješni radijski voditelj 90-ih godina, te je zaslužan za popularizaciju znanosti u medijima. Otkad je postao direktor zoološkog vrta (2009. godine), oboreni su svi rekordi u broju posjeta, prosjek je milijun i pol posjetitelja godišnje. Intenzivirao je uzgajanje i razmnožavanje ugroženih vrsta, a zahvaljujući njegovom trudu i idejama, ovaj ZOO je postao bogatiji za nove životinjske nastambe prilagođene prirodnim staništima te znatno prostraniji životni prostor na otvorenome. Tako su slonovi, kojih je trenutno osam, dobili svoju Dolinu slonova, nilski konji sada mogu uživati u svom paviljonu, kao i divovski kineski daždevnjaci koji također spadaju među svjetski ugrožene vrste.
Zadržimo se još malo na slonovima. Možda se neki sjećaju da je zagrebački zoološkoi vrt još donedavno imao slonove. Posljednja slonica, Suma, koja je stigla u Zagreb 1968., uginula je 2006., nedugo nakon svoje prijateljice Patne. Time je maksimirski zoološki vrt nakon više od pola stoljeća nažalost ostao bez slonova. A što je ZOO bez slonova… Za razliku od zagrebačkog vrta koji zauzima tek sedam hektara maksimirske šume, praški se zoološki vrt proteže na čak šezdeset hektara te u njemu možete provesti čitav dan uživajući u prirodi i životinjama čiji se broj penje na gotovo pet tisuća primjeraka i sedamsto različitih vrsta. Za slonove je osiguran ogroman vanjski prostor po kojem mogu šetati, zabavljati se i uživati, a njihove dnevne aktivnosti mogu se uživo i pratiti preko osam kamera na internetskoj stranici praškog ZOO-a.
Najoriginalniji suvenir kojeg možete kupiti vezan je upravo uz slonove. Ispred jedne od suvenirnica izložen je, ni manje ni više, nego atraktivno pakiran – slonov izmet. Namijenjen je gnojenju biljaka, i izvrstan je za tu svrhu. Stoga smo i mi kupili jednu kanticu slonovog izmeta kao dar za prijateljicu koja je iznimno posvećena svom vrtu. Ne moramo posebno ni opisivati kakvo je iznenađenje i smijeh ovaj poklon izazvao… Praški zoološki vrt prepun je suvenirnica i zalogajnica. Doslovno svaki paviljon ima i svoju pripadajuću suvenirnicu i zalogajnicu. Ukupno ih je jedanaest, uz tri restorana. Jedan je restoran dobio ime po slonici (Gulab) i poslužuje indijsku hranu, tu je i Ocean restoran, a spomenute zalogajnice imaju sasvim jednostavna imena – „Kod nilskog konja“, „Kod vidre“ i „Kod supa“… Posebna zanimljivost je da se unutar vrta nalazi i žičara, budući da je vrt smješten na dvije razine, u podnožju i na brdu. Vožnja žičarom je vrlo uzbudljiva, pomalo podsjeća na vožnju starom skijaškom jednosedežnicom na Sljemenu…
Donji dio parka je 2002. godine bio poplavljen uslijed velikih kiša koje su zahvatile Europu te godine, pri čemu je Vltava narasla do neslućenih razmjera. Bila je to najgora poplava u Pragu od 1845. U poplavi je stradalo preko stotinu trideset životinja, a i danas se prepričava priča o Gastonu, morskom lavu kojeg je odnijela Vltava, a potom Elba sve do Njemačke, gdje je nažalost uginuo od potpune iscrpljenosti. Srećom, zahvaljujući iscrpnoj pomoći i donacijama, praški zoološki vrt se brzo oporavio i dodatno osuvremenio novim nastambama i sadržajima. Osim velikog rezervata Bororo, tematskog dječjeg poligona s amazonskim selom, amfiteatrom za predstave i penjačkim izazovima za djecu na nekoliko razina, svakako treba posjetiti paviljon sa rijetkim kineskim daždevnjacima, Afričku savanu sa žirafama i afričkim divljim svinjama, otok s lemurima, kao i kinesku kuću Sechuan koja je dobila ime po poznatoj kineskoj pokrajini. Ovaj egzotični paviljon ispunjen je gustim bambusovim šumama i pripadajućim letećim stanovnicima.
Nikako se ne smije zaobići paviljon s gorilama u kojem će vas dočekati praški King Kong – gorila Richard, i njegova obitelj – dvije ženke, Kijiva i Shinda, i čak četvero potomaka. Ne zaboravimo paviljon s gavijalima, najugroženijim krokodilima na svijetu, a tu su i lavovi, ugroženi malajski tapiri, indonezijska džungla s komodskim varanima, letećim šišmišima i tropskim pticama. Stalni stanovnici ovog ZOO-a dnevno pojedu čak šesto kilograma govedine, dvjesto šezdeset kila ribe, oko četiri stotine glodavaca, osamnaest kila banana, četiristo kila mrkve i gotovo dvije tisuće kilograma sijena. O njima se brine čak dvjestotinjak zaposlenika koji ih hrane, timare i čiste, ali i drže edukacije za posjetitelje. I u praškom zoološkom (kao i u našem zagrebačkom), možete postati „posvojitelj“ ili sponzor životinja. Imajte na umu da time činite plemenito djelo jer životinjama osiguravate bolje uvjete, a na primjeru praškog zoološkog vrta vidimo da se određenim životinjskim vrstama osigurava i opstanak u prirodi.
Uz današnje edukativne i obrazovne programe za djecu i odrasle, te mogućnost volontiranja i posvajanja, čini se da nismo nikad imali prisniji odnos sa životinjama koje žive u zatočeništvu. I usprkos onima koji smatraju da je kvaliteta života ovih životinja smanjena u odnosu na one koje žive na slobodi, činjenica je da životinje u zoološkim vrtovima žive znatno dulje nego vani. Ovdje nemaju prirodnih neprijatelja, hrana im je osigurana, a ne fali im ni zabave ni druženja. Zoološki vrtovi koji su donedavno služili samo za razbibrigu, danas su zapravo moderne institucije čija je misija prvenstveno zaštita životinja, istraživanje i edukacija. U svakom slučaju, zoološki vrt u Pragu svakako morate posjetiti zateknete li se u glavnom češkom gradu. Ustvari, fascinantni praški ZOO može biti i povod za posjet Pragu…
Shanti – slonica umjetnica
U Dolini slonova upoznat ćete i slonicu Shanti koja se proslavila svojim umjetničkim izričajem. Shanti je, kao i ostalih sedam slonova koji se nalaze u vrtu, stigla u Prag iz Indije. Rođena je 1976., a već godinu dana kasnije doputovala je u Češku kako bi „glumila“ u dječjem filmu „Uzbuna u oblacima“, gdje je utjelovila slonicu Bimbo. Nakon snimanja, Shanti je ostala u Pragu, u nastambi za slonove koja je u ono vrijeme bila vrlo skučena. Sve do 2012., kada je uređena „Dolina slonova“, Shanti je živjela u društvu jednog ili dva slona. Najviše se vezala za slonicu Gulab koja je osamnaest godina starija te ju je ova majčinski prigrlila. Kako su većinu vremena provodili u malom prostoru, timaritelji su ih izvodili u šetnju po zoološkom vrtu, a ponekad čak i do rijeke Vltave na kupanje.
Slonovi su poznati da vrlo lako uče, što timariteljima olakšava posao budući da ih uče naredbama i pokretima tijela kako bi se mogli lakše za njih brinuti. Tako ih, između ostalog, kroz naredbe i nagrade uče otvoriti usta da im mogu pregledati kljove, ili da dignu nogu kako bi im pregledali stopala. No Shanti je otišla korak dalje pokazujući poseban interes za učenje i kreativnost. Pa je osoblje zoološkog došlo na ideju da dodatno potaknu njezinu kreativnost, i to – slikanjem. Dobila je kist u surlu i boje sa strane, i s veseljem počela stvarati djela apstraktne umjetosti. Njezin neočekivani talent za slikanje razveselio je mnoge, pa su neke njezine slike prodane za peteroznamenkaste cifre. Sva novčana sredstva prikupljena prodajom slika slonice-umjetnice otišla su kao donacija za slonove na Šri Lanku, u postojbinu azijskog slona.
Top 10 zooloških vrtova u 2017. godini
Loro Parque – Puerto de la Cruz, Tenerife (Španjolska)
San Diego – San Diego, Kalifornija (SAD)
Chester Zoo – Chester (Velika Britanija)
Singapore Zoo – Singapur (Singapur)
Praha Zoo – Prag (Češka)
St. Louis Zoo – St. Louis, Missouri (SAD)
Tiergarten Schönbrunn – Beč (Austrija)
Zoo Parc de Beauval – Aaint-Aignan (Francuska)
Bioparc Valencia – Valencia (Španjolska)
Foll Farm – Begelly (Velika Britanija)
Tekst: Ivana Kovačić
Fotografije: Praha ZOO
