Društvene igre novoga doba

Globalni megatrend digitalizacije svijet gura u potpuno novom i nepoznatom pravcu. Do 2020. godine cijela jedna generacija (Generacija C – connected) stasat će u primarno digitalnom svijetu. Računala, pametni telefoni, društvene mreže, bežične tehnologije i svi ostali fenomeni digitalizacije zadiru u sve aspekte naše egzistencije. Gotovo neograničeni broj podataka svakodnevno zamjenjuje fizičke objekte – u glazbi tako CD-evi postaju prošlost prije nego su uopće ostavili ikakav ozbiljniji trag, slično se događa i filmu, a počelo je i s knjigama. U tom pogledu, društvene igre, zbog svoje primarno socijalizacijske funkcije, mogu izgledati kao iznimka, no je li doista tako?

Svoj 80. rođendan ove godine slavi Monopoly te smo tim povodom istražili prošlost, ali usudili se i prejudicirati što će se s društvenim igrama događati u budućnosti. Mnogi se još uvijek nisu spremni odreći kockica i papira, no poprilično je jasno da će budućnost društvenih igara tehnologiju inkorporirati sve više i više. Društvenim igrama ogroman značaj davali su najveći umovi čovječanstva. Uz to što pružaju zabavu, moćno su sredstvo za stjecanje znanja i raznih vještina. Razvijaju kreativnost, potiču komunikaciju, alat su za učenje, širenje leksikona, održavanje koncentracije, poticanje logičkog razmišljanja, a možda i bitnije od svega – razvijaju empatiju. Navode igrača da pokuša razumjeti drugoga, kako razmišlja i reagira, a to utječe na strateško razmišljanje. Studija koju je provela grupa istraživača sa sveučilišta u Kaliforniji, pokazala je da su, kad igramo protiv drugih ljudi, aktivirani različiti dijelovi mozga. Kad se natječu jedni protiv drugih, ljudi pokušavaju u glavi stvoriti „mentalni model“ namjera druge osobe, odnosno pretpostavku kako protivnik razmišlja u određenim trenucima igre te koji bi mogli biti njegovi sljedeći potezi. Upravo taj mentalni model ključ je za razvoj empatije, a ona je pak temelj za uspostavljanje zdravih i konstruktivnih odnosa te jača veze i razumijevanje među ljudima.

igre2Zbog svega toga, društvene igre čovjeku su prirodne od najranijih početaka čovječanstva, a sežu toliko daleko u povijest budući da su istodobno svrsishodne (učenje, razvijanje streteškog mišljenja…) i zabavne. Tako su prve društvene igre nastale prije nego smo uopće imali pisani jezik. No najstarije pronađene figure datiraju oko 5000 godina prije Krista, a te prve poznate igre baziraju se uglavnom na kocki – i danas esencijalnom komadu velikog broja društvenih igara. Prve kocke izrađivale su se od kostiju, drva, obojanog kamena ili komadića kornjačina oklopa, a potječu iz Mezopotamije, regije koja se smatra kolijevkom zapadne civilizacije, a zaslužna je, između ostalog, za izum kotača, pluga, sustava za navodnjavanje, jedra… Društvene igre bile su popularne i među faraonima u starom Egiptu, čemu svjedoče ilustracije iz grobnica. Prvenstveno je riječ o igri Senet koja predstavlja jednu od najstarijih igara na ploči. Ostale igre bile su vezane uz religiju, a kao i Senet, pretpostavlja se da su služile kao razbibriga najvišim slojevima. U rimskom carstvu, oko 2000 godina pr. K., pronađeni su tragovi preteče modernog Backgammona, igre popularne i danas. Ta strateška i taktička igra, unatoč svjetskoj popularnosti, u Hrvatskoj je i dalje malo poznata, makar je 2009. utemeljen Hrvatski Backgammon savez, osnovano je nekoliko klubova te se redovito održavaju turniri.

U drevnim kulturama društvene igre, barem one na ploči, bile su uglavnom rezervirane za stariju populaciju. No, ubrzo su postale dio zabave za sve generacije, a osim širenja publike, ekspanzija se događala i teritorijalno. Svaka kultura imala je svoje inačice i varijacije esencijalno istih igara, a to se može usporediti s širenjem jezika i pisma kroz povijest. Tako su se, primjerice, ratne igre pojavljivale na svim prostorima i u svim razdobljima povijesti, a njihov utjecaj nerijetko se podudarao s osvajanjima teritorija. Dokazuje to i Tafl, strateška igra s dvije brojčano nejednake vojske, koja datira iz 400. godine, a širila se gdje god su Vikinzi putovali. Pretpostavlja se da je Tafl prethodio Chatarungi, drevnoj indijskoj strateškoj igri, nastaloj oko sedmog stoljeća, adaptirane u Perziji te u obliku šaha donesene u srednjovjekovnu Europu. Pretpostavlja se da je igra stigla u Europu preko više različitih ruta, a nakon modifikacija kroz nekoliko stoljeća, oko 15. stoljeća evoluirala je u šah kakav poznajemo i danas. Već u prosvjetiteljstvu šah je smatran formom samopoboljšanja, a visoko intelektualnom igrom smatra se i danas…

Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!

COMMENTS

Ostavi komentar