Mnogi recepti kreativnih kuhara s početka jeseni bazirani su na finom dodatku koji slatka bobica daje slanom jelu i naravno – desertima od grožđa
Vinova loza (Vitis vinifera), biljka je penjačica čiji plodovi s rane jeseni uveseljavaju mnoge ljubitelje vina. I ne samo vina, već i nekih slastica, ali i slanih, maštovitih jela s grožđem. Ili pak razvesele lijepim širokim listovima ove prastare biljne kulture, baš kao i one koji vole lijekove iz prirode. Ne treba zaboraviti i na poneku romantičnu dušu koja u starim grbavim trsovima vide prava mala kiparska djela, čuda prirode… Danas kada nam je zdrav život postao imperativ, krenimo s ljekovitom stranom. Grožđe sadrži brojne ljekovite tvari koje su na prirodan način ukomponirane i izbalansirane. Priroda se potrudila da se u malenoj bobici smjesti dovoljno „tvari koje liječe“, uz obilje grožđanog šećera koji također ima bitnu ulogu u našem metabolizmu. Te ljekovite tvari su tanin, minerali kalij, magnezij i fosfor, ioni zlata koji su poznati antireumatik, priznati antikancerogeni element selen, jabučna, vinska i jantarna kiselina.
Neka novija istraživanja sugeriraju nam da bi upravo jantarna kiselina mogla biti „lijek“ protiv debljine budući da ima ključnu ulogu u pretvaranju energije u toplinu koja pak topi masne naslage – suvišna mast jednostavno izgori. A čini se da polako preuzima tron i u beauty svijetu, uglavnom kao sastojak krema za pomlađivanje kože lica. U svakom slučaju, dobro je uključiti ovaj sastojak u dnevnu rutinu njege kože i tako smanjiti učinke oksidativnog stresa. Životno je važno da uzimamo hranu ili lijekove u kojima se nalaze tvari vezane tako da ih naš metabolizam lako, i po mogućnosti potpuno, iskorištava. Upravo u grožđu svi prethodno navedeni elementi u prirodnom su obliku i potpuno se resorbijaju u probavnom sustavu. Ako samo dva tjedna godišnje u svoj jelovnik ubacimo veće količine grožđa i to u rano jesensko vrijeme kada je tijelo potrebno pripremiti na zimu, normalizirat će se lučenje želučanih i probavnih sokova, želučane kiseline, rad srca biti će normalniji, izlučit će se suvišna voda u organizmu, a reumatoidne teškoće bit će manje.
Grožđe je od davnina poznato kao hrana bogova. Primamljivog je izgleda i okusa, pa ne čudi da kod starih Rimljana zdjela s grožđem nikada nije smjela biti prazna. Onim bogatijima, sluge su bobicu po bobicu stavljali u usta, a neki su se u njemu i kupali. U Rimskom Carstvu grožđe se bralo kad je već bilo prezrelo, imali su kasne berbe kako bi vina bila slatka. Rimski car Marko Aurelije Prob donio je vinovu lozu u Hrvatsku (u Panonsku nizinu i primorje) . Stari Grci su pak vjerovali da samo barbari piju čisto vino, pa su oni dolijevali vino u vodu (ne vodu u vino!). Ženama nisu dopuštali piti vino; samo su u Sparti i žene mogle uživati u slatkom nektaru… Sofisticirani običaj da umjesto deserta posluže neki fini sir, Francuzi su učinili originalnijim dodavši mu zrele bobice grožđa. Najčešće su to bili sirevi kao što su brie, gorgonzola, camambert i roquefort. Fancy večera, predjelo ili samostalni obrok – ne možete pogriješiti. U nekim našim krajevima grožđe se poslužuje uz ovčji sir. Priroda se posve „našla“ u grožđu koje svojom zrelošću podsjeća na akumuliranu snagu ljeta. Mnogi recepti kreativnih kuhara s početka jeseni bazirani su na finom dodatku koji slatka bobica daje slanom jelu i naravno desertima od grožđa.
Aromatični zalogaj stvoren za druženje uz čašu vina je talijanska focaccia koju možete lako i sami napraviti tako da tijesto za pizzu nakapate s maslinovim uljem, posložite nekoliko komadića brie sira, natrgate i rasporedite pokoji listić ružmarina te cijele bobice grožđa. Pecite na 200 stupnjeva oko dvadeset minuta dok grožđe ne počne lagano prskati od pečenja. Razna pečenja vole da ih se servira s umakom od grožđa. Recimo, u maslinovo ulje ubacite malo crvene mljevene paprike, bijelog vina, balzamskog octa i dosta crvenog grožđa narezanog na polovice (bez koštice), i sve to prelijete po mesu i zapečete nekoliko minuta prije serviranja.
Piše: Jasmina Stošić
Fotografije: Đorđe Stošić
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
