DANIELA KARAGJOZOSKA: Četiri lijepe godine

Njezina ekselencija Daniela Karagjozoska, veleposlanica Republike Makedonije u Hrvatskoj, odbrojava dane do kraja mandata u našoj zemlji, a finiš tog, kako kaže, ugodnog diplomatskog iskustva proteći će u prilično užurbanom i protokolima ispunjenom rasporedu. Naime, potrebno je organizirati oproštajne sastanke s najvišim hrvatskim dužnosnicima, s kolegama veleposlanicima te s predstavnicima makedonske nacionalne manjine. Uz to, planira završiti i neke od ranije započetih projekata, prije svega u području gospodarske diplomacije, koja joj je bila i glavni prioritet za vrijeme mandata u Zagrebu.

Nastojat će, ističe, prisustvovati i potpisivanju dogovora o bratimljenju gradova i općina dviju zemalja, što su kroz rad konstantno poticali, a tu su još i brojna događanja koja organiziraju Makedonci koji žive u Hrvatskoj. Ali nije tako pun raspored ništa novo, dodaje, tako je bilo za vrijeme cijelog mandata… Stoga veleposlanica Karagjozoska ističe da je za dobru diplomaciju danas potrebno imati i dobre menadžerske sposobnosti. Tvrdi da se moderan diplomat mora fokusirati na postizanje cilja i glavnih vanjskopolitičkih i gospodarskih prioriteta svoje zemlje, ali ujedno bi to trebala biti i osoba s iskustvom i znanjem u mnogim područjima, uključujući politiku, gospodarstvo, kulturu, zdravstvo, turizam, poljoprivredu… Napokon, i uspjeh pojedinog diplomata može se prije svega mjeriti na razini postignutih uspjeha gospodarske i trgovinske razmjene između dviju zemalja.

Ljeto je iza nas, jeste li između svih tih obveza uspjeli pronaći vremena i za godišnji odmor?
– Kao i svake godine provela sam ga u svojoj domovini, prvi dio u prekrasnom planinskom selu Galičniku na planini Bistra, na nadmorskoj visini višoj od 1000 metara, jer od tamo potječe obitelj moga oca. Drugi dio odmora boravila sam u našem turističkom biseru – Ohridu, a posjetila sam i rodno Skoplje. Ljeto je za mene jedinstvena prilika da budem nekoliko tjedana u mojoj dragoj zemlji i da se sastanem s obitelji, rodbinom i prijateljima. Budući da sam energična i temperamentna osoba, godišnji odmor pokušavam provesti aktivno i sresti se sa što više dragih ljudi, a i obaviti što više privatnih, ali i profesionalnih obveza.

Eto već u odgovoru na prvo pitanje proveli ste nas malo po Makedoniji i spomenuli neke od ljepota vaše zemlje. Što sve turisti mogu pronaći u Makedoniji?
– Ohridsko jezero jedno od najstarijih i najdubljih prirodnih slatkovodnih jezera u Europi i izvan nje, ujedno je i kolijevka makedonske i slavenske literature, čiji se tragovi i danas mogu naći u nekim samostanima iz 10. ili 11. stoljeća. Turistima su atraktivna i naše druga dva prirodna jezera – Prespa i Dojran. U posljednjih nekoliko godina, naš glavni grad Skoplje bilježi naglu transformaciju i postao je vrlo zanimljivo odredište stranim turistima. Ne mogu ne spomenuti naše divne planine kao što su Šar planina, Bistra, Galičica, Baba, Korab, Pelister, Jakupica, Osogovo, Stogovo i mnoge, mnoge druge koje su vrlo atraktivne ljubiteljima aktivnog, sportskog odmora, a koji su, kako vidim, brojni i u Hrvatskoj.
Hrvati i ostali strani turisti oduševljeni su našom hranom, vinima, rakijom, voćem i povrćem. Makedonsko gostoprimstvo nadaleko je poznato. U posljednjih nekoliko godina, makedonska vlada počela je razvijati vinski, biciklistički, pa čak i samostanski turizam. U tom kontekstu, moram dodati da su cijene u našoj zemlji privlačne hrvatskim turistima i znatno su jeftinije od bilo kojeg turističkog odredišta u vašoj zemlji. Zanimljiva je i makedonska etnička, kulturna i religijska različitost.

Koliko uopće hrvatski turisti dolaze u Makedoniju, a i obratno?
– Iako Makedonija, kao i Hrvatska, očarava prirodnim ljepotama, dobrom hranom i gostoljubivošću, moram priznati da je turistička razmjena između naših zemalja i dalje ispod željene razine. Za prosječne Makedonce, Hrvatska je predaleko, a i cijene su skuplje u odnosu na Bugarsku, Albaniju, Grčku ili čak Tursku. A ako se Makedonci i odluče za odmor u Hrvatskoj, onda su to obično mjesta zemljopisno najbliža Makedoniji – Dubrovnik, Korčula i Makarska rivijera. Rijetko ljetuju u sjevernoj Dalmaciji, na Kvarneru ili pak Istri..

Što mislite da je prepreka većoj posjećenosti?
– Jedan od glavnih problema je nedostatak izravnih letova između najatraktivnijih turističkih odredišta dviju zemalja, odnosno između Splita ili Dubrovnika s jedne, i Skoplja i Ohrida s druge strane. Iako Vlada Republike Makedonije i ja kao veleposlanica intenzivno radimo na većoj promociji makedonskih turističkih potencijala, imam dojam da je hrvatska populacija i dalje premalo upoznata s njima.
Mogla bih napomenuti da je slična situacija i u pogledu makedonske poslovne klime koja dobiva najviše moguće ocjene međunarodnih financijskih institucija što se tiče velikih prednosti koje se nude stranim investitorima u našoj zemlji, a koje su gotovo nepoznate hrvatskoj poslovnoj zajednici.
Zato sam se, za vrijeme mojih brojnih putovanja duž Hrvatske, susretala s mnogim lokalnim dužnosnicima i poslovnim ljudima kojima sam pokušala ukazati na poslovne i turističke potencijale moje zemlje.

Kažete da se dosta radi na unapređenju potencijala između naših zemalja. Kakvi su danas međusobni odnosi?
– Odlični, kao što su to uostalom bili i jučer, a bit će i u budućnosti. Važno je da odnosi između naših zemalja nisu preopterećeni nikakvim graničnim sporovima i povijesnim problemima iz prošlosti. Ne postoji nikakva sumnja o bliskosti naših dviju prijateljskih zemalja i dvaju prijateljska naroda.
Sigurno nas približava i zajednička prošlost i svekolike povijesne i političke, ali i profesionalne, osobne i obiteljske veze. Mislim da je upravo ta osobna i međuljudska dimenzija najvažniji i najposebniji čimbenik naših odnosa. I kao diplomat, i kao Makedonka koja živi u Hrvatskoj, gotovo svakodnevno se susrećem s iskrenim izrazima simpatije hrvatskog naroda. Čula sam puno priča o vremenu provedenom u nekoj vojarni JNA u Makedoniji ili o nekom srednjoškolskom ili studentskom putovanju duž Makedonije, ali i obratno.

O odnosu Hrvatske prema Makedoniji dobro govori i situacija nakon tragičnog nevremena koje je zahvatilo Skoplje 6. kolovoza ove godine. Vlada odlučila je tad dati 200.000 eura pomoći kako bi se sanirale štete i kako bi se pomoglo žrtvama nevremena, a prema našim informacijama, poslana je dodatna pomoć u opremi i najpotrebnijim stvarima za nastradale. Predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač upisali su se u knjigu žalosti koja je bila otvorena u makedonskom veleposlanstvu u Zagrebu, a mnogi hrvatski građani donirali su sredstva za žrtve nevremena. Slična je situacija bila i tijekom tragičnih poplava koje su pogodile Hrvatsku u svibnju 2014. godine kada je naša vlada pružila financijsku pomoć žrtvama, a makedonski građani spontano su se diljem zemlje organizirali kako bi pomogli prijateljskom hrvatskom narodu.
Dakako, kao diplomat moram istaknuti političku potporu koju dobivamo od Hrvatske još od vremena osamostaljenja. Iako se ponekad čini kako bi Hrvatska mogla učiniti i više za Makedoniju, činjenica je da je Hrvatska jedna od glavnih i najupornijih zemalja koja podržava Makedoniju u sklopu Europske unije i NATO-a. Politički posjeti na najvišoj razini su redoviti i česti, a sigurna sam da će nakon ovih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj te naših u Makedoniji u prosincu ove godine, ti susreti biti još intenzivniji.

Tekst: Igor Weidlich
Fotografije: Romeo Ibrišević

Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!

Ostavi komentar