Usporedili smo učinak svih dosadašnjih izbornika u nogometu, košarci, rukometu i vaterpolu, sportovima koji na ovim prostorima imaju najveću publiku. Od 36 velikih medalja, ovaj je poker trenerskih asova režirao njih 17
Zlatko Dalić, Lino Červar, Ivica Tucak i Petar Skansi. To su najuspješniji izbornici u četiri momčadska sporta koja su hrvatskim navijačima u posljednja tri desetljeća donijela najviše sreće. Od 36 velikih medalja, ovaj je poker trenerskih asova režirao njih 17, ispisavši zlatne, srebrne i brončane stranice hrvatskih sportskih almanaha. Usporedili smo učinak svih dosadašnjih izbornika u nogometu, košarci, rukometu i vaterpolu, sportovima koji na ovim prostorima imaju najveću publiku. Osim košarke, koja je u međuvremenu potonula negdje u treći europski razred, žetva odličja u navedenim sportovima traje i dalje, pa je za očekivati da će se izborničke ljestvice u idućim godinama nastaviti ažurirati.
Izborničke uspjehe bodovali smo na sljedeći način: deset bodova za zlato na Olimpijskim igrama, šest za srebro, tri za broncu. Na svjetskim prvenstvima osam bodova za zlato, pet za srebro, dva za broncu. Na europskim prvenstvima odličja redom vrijede sedam, četiri i jedan bod. Iznimka je nogomet, kod kojeg smo zbog većeg značaja kvalifikacija i plasmana na veliko natjecanje dodatno prilagodili sustav bodovanja (o tome više ispod).
NOGOMET
Dalić uvjerljivo najuspješniji
Čast velikim rukometnim generacijama, vaterpolskoj dominaciji, pa i nostalgiji za košarkaškim medaljama iz 90-ih, ali tron momčadskih sportova u Hrvatskoj nikad nije bio upitan. Nogomet je bio, jest i ostat će broj jedan, sve dok ovdje budu nicali velikani poput Modrića, Šukera, Bobana ili Mandžukića. A kao po nekoj tajanstvenoj formuli, niču ovdje iz godine u godinu. Budući da se plasmani na velika natjecanja u nogometu tretiraju kao veće postignuće nego u ostalim sportovima, a na Olimpijskim igrama sudjeluju samo igrači do 23 godine (Hrvatska još nema nastup), za nogomet smo prilagodili sustav rangiranja izbornika. Medalje na SP-u redom vrijede deset, šest i četiri boda, a prolazak skupine tri boda. Na Euru zlato i bronca vrijede osam i pet bodova, polufinale tri boda, a prolazak skupine dva boda. Plasman na Svjetsko prvenstvo na našoj ljestvici donosi dva, a na Europsko jedan bod. Napokon, kao još jednu dodatnu kategoriju – a za to se pobrinula Dalićeva vrsta – uvrstili smo plasman na Final Four Lige nacija, koji vrijedi dva boda. Uz takvu matematiku, na vrhu nema iznenađenja. Aktualni izbornik Zlatko Dalić u portfelju ima svjetsko srebro i broncu, osminu finala Eura i Final Four Lige nacija. Učinak je to na koji bi bio ponosan izbornik bilo koje europske supersile, od Francuske i Njemačke do Italije i Španjolske. Budući da njegov mandat još traje (i trebao bi trajati najmanje do SP-a 2026.), dojma smo da javnost tek bistri sliku o tome koliko su monumentalni Dalićevi rezultati. Iako je već sad bjelodano da su Zlatko Dalić i Luka Modrić najveći hrvatski trenersko-igrački tandem u bilo kojem sportu.
Drugo mjesto rezervirano je za „Trenera svih trenera“ koji nas je nedavno napustio. Ćiro Blažević prvi je lansirao „vatrene“ u stratosferu, izborivši prvo veliko natjecanje (Euro 1996.), a onda i prvu veliku medalju (bronca na SP-u 1998.). Svi kasniji izbornici imali su nesreću da su se njihovi rezultati uspoređivali s Ćirinima. I ne računajući „učenika“ Dalića, tek su dvojica uspjeli proći skupinu na velikom natjecanju. Slaven Bilić to je učinio na Euru 2008., koje će ostati zapamćeno po traumatičnom ispadanju od Turske u četvrtfinalu. Ante Čačić prošao je grupu na Euru 2016., gdje je Hrvatska oduševila pobjedom nad Španjolskom, a onda kapitulirala u osmini finala protiv Portugala u produžecima. Kad bismo, međutim, „pisali“ negativne bodove za neodlazak na veliko natjecanje, Bilićev bi učinak bio nešto slabiji jer je zadnji trener koji je Hrvatsku propustio odvesti na Mundijal. Završivši u kvalifikacijskoj skupini iza Engleske i Ukrajine, njegovi su „Bilić boysi“ SP u Južnoj Africi 2010. gledali iz naslonjača.
Redoslijed
1. Zlatko Dalić 19 bodova
2. Ćiro Blažević 9 bodova
3. Slaven Bilić 4 boda
4. Ante Čačić 3 boda
5. Mirko Jozić 2 boda
5. Niko Kovač 2 boda
5. Zlatko Kranjčar 2 boda
8. Otto Barić 1 bod
9. Jerković, Poklepović, Marković, Ivić, Štimac – bez bodova
Piše: Vladimir Zrinjski
Fotografije: Marko Lukanić (Pixsell) & arhiva HOO
Osatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
