Čuveni Louvre je pred velikom rekonstrukcijom. Bit će to najveća preobrazba muzeja od kraja osamdesetih godina, kada je u središtu kompleksa podignuta prepoznatljiva staklena piramida
Najslavniji i najposjećeniji muzej na svijetu, pariški Louvre, uskoro ulazi u opsežnu rekonstrukciju i proširenje koje bi mu do 2031. trebalo znatno povećati kapacitete te osigurati novi prostor za Leonardovu Mona Lisu. Bit će to najveća preobrazba muzeja od kraja osamdesetih godina, kada je u središtu kompleksa podignuta prepoznatljiva staklena piramida. Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošle je godine predstavio projekt obnove vrijedan više od milijardu eura, nazvan “Nouvelle Renaissance du Louvre”, kojim se nastoji odgovoriti na probleme prenapučenosti, zastarjele infrastrukture i sve zahtjevnijeg čuvanja umjetnina u muzeju koji godišnje posjeti više od devet milijuna ljudi.
POČETAK KRAJEM 12. STOLJEĆA
Povijest Louvrea, smještenog u središtu Pariza na desnoj obali Seine, uvelike odražava povijest same Francuske. Današnji najveći muzej na svijetu nastajao je stoljećima, prolazeći put od srednjovjekovne utvrde preko kraljevske palače do jedne od najvažnijih kulturnih institucija suvremenog doba. Njegovi počeci sežu u kraj 12. stoljeća, kada je kralj Filip August II. dao sagraditi utvrdu radi obrane Pariza od mogućih napada sa zapada. U 14. stoljeću Karlo V. pretvorio ju je u rezidenciju, no ključna preobrazba započela je 1546. godine, kada je Franjo I. pokrenuo obnovu kompleksa u duhu francuske renesanse. Nakon što je Luj XIV. 1682. preselio kraljevski dvor u Versailles, Louvre je izgubio ulogu glavne rezidencije te postupno postao sjedištem različitih akademija i državnih institucija. Već sredinom 18. stoljeća počele su se pojavljivati ideje da se nekadašnja kraljevska palača pretvori u javni muzej u kojem bi bila izložena kraljevska umjetnička zbirka. No taj je plan ostvaren tek nakon Francuske revolucije, koja je otvorila put nastanku institucije kakvu danas poznajemo.
MONA LISA I MILSKA VENERA
Louvre je kao javni muzej otvoren 10. kolovoza 1793., na prvu godišnjicu rušenja monarhije, pod nazivom “Muséum central des Arts de la République”. Na njegovoj prvoj izložbi bilo je predstavljeno 537 slika, ponajprije iz nekadašnje kraljevske zbirke i nacionalizirane crkvene imovine. Među njima se nalazila i Mona Lisa, koja će stoljećima poslije postati najpoznatije umjetničko djelo na svijetu. Dolaskom Napoleona Bonapartea, Louvre ulazi u novu fazu razvoja. Zbirke su se naglo povećavale zahvaljujući umjetninama koje su francuske vojske donosile iz osvojenih europskih i bliskoistočnih zemalja. Premda je nakon Napoleonova poraza 1815. velik broj djela vraćen izvornim vlasnicima, mnogi važni predmeti ostali su dio muzejske zbirke.
Tijekom 19. stoljeća Louvre se nastavio širiti i profilirati kao jedna od vodećih svjetskih muzeoloških institucija. Za vrijeme Luja XVIII. u zbirku je ušla Milska Venera, dok je Karlo X. osnovao Egipatski odjel pod vodstvom Jeana-Françoisa Champolliona, pionira u dešifriranju egipatskih hijeroglifa. Najveće građevinsko proširenje uslijedilo je sredinom stoljeća za vladavine Napoleona III., kada su arhitekti Louis Visconti i Hector Lefuel izgradili nova krila oko današnjeg dvorišta Cour Napoléon, čime je oblikovan veći dio današnjeg kompleksa. Muzej je tijekom svoje povijesti preživio i ozbiljne krize. Za vrijeme Pariške komune 1871. godine izbjegao je uništenje nakon što je u požaru nestala susjedna palača Tuileries, dok su tijekom Drugog svjetskog rata tisuće umjetnina evakuirane u dvorce diljem Francuske kako bi bile zaštićene od nacističke pljačke.
5.000 OD 500.000
Iako Louvre u svojim zbirkama čuva više od 500 tisuća predmeta koji obuhvaćaju razdoblje od prapovijesti do sredine 19. stoljeća, posjetiteljima je u svakom trenutku dostupno tek oko 35 tisuća umjetnina. Upravo među njima nalaze se neka od najprepoznatljivijih djela svjetske kulturne baštine. Osim Mona Lise, najpoznatiji simbol muzeja svakako je Milska Venera, antička grčka skulptura iz 2. stoljeća prije Krista koja je postala jedno od univerzalnih utjelovljenja idealne ljepote. Podjednako je slavna i Nika sa Samotrake, monumentalna helenistička skulptura božice pobjede, nastala oko 190. godine prije Krista, čiji se prikaz pokreta i danas smatra jednim od vrhunaca antičke umjetnosti.
Među najvrednijim eksponatima nalazi se i Hamurabijev zakonik, gotovo 2,3 metra visoka bazaltna stela iz 18. stoljeća prije Krista s uklesanim babilonskim zakonima, jedan od najvažnijih sačuvanih pravnih spomenika drevnog svijeta. U bogatom Odjelu egipatskih starina posebno mjesto zauzima Sjedeći pisar, skulptura stara više od 4500 godina, poznata po iznimnoj prirodnosti prikaza i očima izrađenima od kvarca.
Louvre je ujedno dom nekih od ključnih djela europskog slikarstva. Među njima se izdvajaju Delacroixova „Sloboda predvodi narod”, nastala nakon Srpanjske revolucije 1830., te monumentalna „Napoleonova krunidba” Jacques-Louisa Davida, koja prikazuje ceremoniju održanu u pariškoj katedrali Notre-Dame 1804. godine. Uz ta remek-djela, muzej čuva asirske krilate bikove, tisuće predmeta iz drevnog Egipta, Mezopotamije, Grčke i Rima te jednu od najbogatijih zbirki europskog slikarstva i skulpture na svijetu.
Piše: Darko Vlahović
Foto: Unsplash
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
