Prošle je godine zamjetno porasla popularnost kaseta, slično vinilnim pločama prije desetak godina, osobito među indie, odnosno neovisnim izvođačima i nekim tržišnim nišama
Svi koji su bili tinejdžeri 70-ih i 80-ih zasigurno se dobro sjećaju kako su držeći mikrofon blizu zvučnika radija snimali glazbu na audio kasete ili to isto, ali naprednije, radili izravno s kasetofon-radija. I glazbeni albumi, posuđeni od prijatelja, presnimavani su s vinilnih ploča na audio kasete, jer su one bile znatno jeftinije od ploča. Dakako, bilo je i onih koji su albume kupovali u formatu audio kasete, također jeftinije od ploča, a koje su se, putem prijenosnih kasetofona mogle slušati bilo gdje, kao i u automobilu, ako je imao ugrađeni radio-kasetofon.
Svoj 60. rođendan audio kaseta ili kompaktna kaseta proslavila je krajem prošle godine, dok ove obilježavamo 60. rođendan prvog glazbenog albuma objavljenog u formatu kasete. Pritom, zanimljiv je podatak da je prošle godine zamjetno porasla njezina popularnost, slično vinilnim pločama prije desetak godina, osobito među indie, odnosno neovisnim izvođačima i nekim tržišnim nišama. Iako se još ni izbliza ne proizvode tako široko kao vinil, neke diskografske kuće i umjetnici nastavljaju izdavati nove albume i na formatu kaseta, ugađajući kolekcionarima i nostalgičnim slušateljima (recimo, redovito ih objavljuje ultrazvijezda Taylor Swift). Taj trend često je potaknut jedinstvenim estetskim i taktilnim iskustvom koje kasete nude, kao i njihovom cijenom. Međutim, dostupnost novih albuma na kasetama može značajno varirati ovisno o izvođaču i glazbenome stilu.
Audio kasete izvrstan su medij za neovisne umjetnike. Niste vidjeli nijednu u trgovinama? To, dakako, ovisi o tome gdje živite i gdje kupujete. Na internetu možete lako pretraživati mnoge stranice i bez problema ćete pronaći audio kasete. Na popularnoj stranici Bandcamp mogu se naći i kupiti brojna nova izdanja (ne i velikih izvođačkih imena) u digitalnom i fizičkom obliku, pa i ona u formatu kasete. Ipak, danas kasete nisu dio ničijeg diskografskog ugovora, kao što je to slučaj s vinilnim pločama, ali neki manji izvođači vole ih kao jedan od oblika robe za prodaju na svojim koncertima, nakon što ih sami snime, kako bi povećali profit i smanjili kopiranje. Istini za volju, mora se napomenuti da su vinilna izdanja usporediva s digitalnim formatom za preuzimanje ili CD-om, dok su samo najbolje kasete bile usporedive s ostalim formatima, i to samo ako su umnožene u stvarnom vremenu s pravilnim izjednačavanjem i smanjenjem šuma, što je bilo rijetko čak i u doba vrhunca tog formata.
MALENA, JEFTINA I JEDNOSTAVNA
Negdje između doba vinilnih ploča i CD-a, ljubitelji glazbe počeli su skupljati svoje favorite na kaseti, malom prijenosnom proizvodu koji je mogao primiti 60-90 minuta snimljene glazbe. Iako je tehnologija pohranjivanja glazbe na kasetama bila dostupna ranih 1960-ih, bili su potrebni uređaji poput Sonyjevog Walkmana ili automobila s kasetofonima da bi kaseta stekla popularnost kao relativno jeftina metoda reprodukcije glazbe. Neki su prijenosne kasetofone nosili na koncerte, u nadi da će snimiti glazbu uživo, iako je zvuk obično bio vrlo loš i prigušen. Čini se da je sve to bilo davno ali, eto, izgleda da doživljavamo i svojevrstan povratak kasete.
U svojoj zabavnoj knjizi, „High Bias: Iskrivljena povijest kaseta“, Marc Masters razotkriva povijest, misterij i trajnu privlačnost tog formata. Zašto toliko volimo kasete, pita se? „Ona je revolucionarna. Malena je, jeftina i jednostavna za uporabu“, piše on. No, kako je sve počelo? Audio kasetu ili kompaktnu kasetu prva je razvila tvrtka Philips 1962. u Belgiji. Philips je taj izum predstavio Europi na Berlinskom radijskom sajmu 30. kolovoza 1963., a zanimljivo je da je izvorna namjena kompaktne kasete bila za diktiranje, a ne za glazbu. Izum je pušten u prodaju u Sjedinjenim Državama u studenom sljedeće godine, što se drži rođenjem kasete. Do tada je slušanje glazbe uglavnom bilo temeljeno na vinilu i nije bilo baš prilagođeno slušanju u pokretu. Kaseta je olakšala i praktično omogućila slušanje glazbe na bilo kojem mjestu i u pokretu.
Kompaktna kaseta drži dva mala kalema unutar svoje plastične vanjske strane. Ti koluti namotavaju vrpcu obloženu magnetskom folijom i prenose ju s jedne strane na drugu. Na taj magnetskoj vrpci pohranjuje se audio sadržaj. Kompaktna kaseta bila je toliko revolucionarna jer je svakome davala mogućnost da sam snima zvučne zapise. Prije nje, audio tehnologija „kolut na kolut“ bila je teška za uporabu, glomazna i zahtijevala je obuku, što je njezinu uporabu uglavnom ograničavalo na onu profesionalnu na radiju. Kada je 1979. lansiran prvi Sonyjev Walkman, Philipsov je uspjeh kaseta skočio u nebo. Walkman je ljudima svih dobi dao mogućnost slušanja omiljene glazbe u pokretu. Ljudi su otad mogli obavljati svoje svakodnevne poslove slušajući zvučnu podlogu. Ta dva izuma išla su ruku pod ruku…
Piše: Edo Franić
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
