Dugo očekivana i pripremana izložba Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1903., (ciklus Vlaho Bukovac u Europi) otvorila se u godini kad obilježavamo stotu obljetnicu Bukovčeve smrti.
Prva je izložba, Vlaho Bukovac u Parizu, 1878.-1892. održana 2018. godine, obradila Bukovčev rad od amaterskih početaka u Sjevernoj Americi, preko školovanja i profesionalnog puta u Parizu, povremenih radnih boravaka u Engleskoj, kao i kratkih, ali plodonosnih predaha u domovini, sve do konačnog povratka u domovinu. Tema ove dugo očekivane druge izložbe otvorene u Klovićevim dvorima do 22. svibnja, Bukovčev je život i opus nastao u Zagrebu, kad Bukovac postaje središnjom ličnošću javnoga kulturnoga života i velikim mentorom mlade generacije likovnih umjetnika – njegov je zavodljivi kolorizam obilježio čitavu generaciju zagrebačkih slikara, nazvanih Zagrebačka škola.
Zahvaljujući Bukovcu, Zagreb će postati središnjim mjestom likovnih zbivanja čiji će utemeljiteljski zahvati prednjačiti pred ostalim gradovima u regiji. Zagrebačka je faza istodobno i najplodonosnija razvojna cjelina ovog umjetnika koji upravo u sretnim okolnostima stvaralačkog zanosa u Zagrebu ostvaruje neka od svojih kapitalnih djela. Sudjelujući u društvenom životu Zagreba i družeći se s intelektualnom elitom, Bukovac će portretirati protagoniste ključnih obitelji poput Vranyczanyjevih, Pongračevih, Nossanovih, Miletića, Farkaša, Crnadaka ili Bergerovih.
Izložba obuhvaća i opus nastao u rodnom Cavtatu, kad se Bukovac vraća svojim korijenima (između 1898. i 1902. godine), gdje će također unijeti novi elan u društvenim i umjetničkim krugovima. U stilskom će smislu Bukovac upravo u rodnome gradu dosegnuti svoj stvaralački vrhunac te donijeti najljepša ostvarenja plenerističkog slikarstva. U Cavtatu će se zadržati otprilike četiri godine, a potom će zajedno s obitelji preseliti u Beč. Njegov boravak u Beču i uspjeh koji je polučila njegova samostalna izložba bit će presudno za kasniji odlazak u Prag.
Djela za izložbu prikupljena su iz brojnih muzejsko-galerijskih institucija diljem Hrvatske i susjednih zemalja. Vrata ovoj izložbi s povjerenjem su otvorili mnogi privatni vlasnici, a velik je broj njihovih slika potpuno nepoznat današnjoj publici.
