Čak i česti posjetitelji Slovenije, poput mene, često zastanu i dive se očarani nevjerojatnom ljepotom te zemlje. Čudesna ladanjska Logarska dolina za mene je raj premješten na zemlju, dok se na dramatičnom prijevoju Vršić u Južnim Alpama osjećam doslovno kao na krovu svijeta. Uz to ne mogu se zasititi tamošnje čarobno raznovrsne arhitekture, sjajnih vina i tradicionalnih jela, kao niti živopisne narodne kulture… – piše Steve Fallon, škotski pisac i pasionirani lutalica planinama širom Europe.
Naravno da Fallonove impresije o Sloveniji za hrvatskoga čitatelja, već odavna upućenog u ljepote i atrakcije te susjedne zemlje, nisu nikakva novost. Svi, naime, dobro znamo da je Slovenija zemlja nevjerojatnih raznovrsnosti na malome prostoru, koje se kao nekim čudom, zajedničkim obilježjima regija, ujedinjuju u vrlo skladnu cjelinu. Slovenija je u svoj mali prostor natrpala nevjerojatan broj atrakcija i aktivnosti koje se nude namjerniku – od jadranskih gradića što se neprimjetno nadovezuju na venecijansku i tršćansku rivijeru, preko divljih voda kao stvorenih za vožnju kajakom i rafting, do nekih od najljepših planinarskih uspona i transverzala u Alpama. Iako u svojoj biti slavenska, slovenska kultura, arhitektura i gastronomija pod iznimno su vidljivim utjecajima Italije, Austrije i Mađarske, a čak i klima tu miješa tople mediteranske vjetriće s alpskim vrhuncima koji se znaju zasniježiti i u ljetnim mjesecima. No, jedna od najzanimljivijih činjenica kada je Slovenija u pitanju jest da više od polovice njezine ukupne površine prekrivaju šume, što ju čini jednom od najzelenijih zemalja svijeta. Otud i jarka zelena boja što iz mnoštva često izdvaja dresove slovenskih sportaša, logotipa i druga nacionalna obilježja. Ujedno, ta činjenica Sloveniju čini zemljom atraktivnom u svako godišnje doba.
Stoga ne treba mnogo mudrosti da bi se zaključilo da je Slovenija, prije svega, idealna destinacija za one koji vole boravak na otvorenome i aktivni odmor. Izbor je tu nepregledan – od skijanja, šetnji, planinarenja i vožnje biciklom, preko raftinga do jahanja, letova balonom, jamarenja i kanjoninga. Naravno, sve to ne isključuje ni one kojima te aktivnosti zvuče pretjerano i koji uvijek mogu odabrati odmor u brojnim slovenskim toplicama ili sunčanje na moru. Sve ovo u Sloveniji dolazi još više do izražaja zbog posebne ljepote prirodnog okružja, uz raznovrsnost, glavnog turističkog aduta zemlje. Zbog omamljujućih alpskih vrhunaca i čari podzemnih jama, pa do smaragdno-zelenih jezera i rijeka te kratke, ali slikovite jadranske obale, može se reći da Slovenija ima sve.
No, vrijednost zemlje nije, kako bi netko mogao pomisliti, isključivo zelenilo i prirodne ljepote, jer na mnogim mjestima gdje se u taj sklop upleo i čovjek radi se zapravo o sretnoj intervenciji. Naime, Slovenija ima što ponuditi i na planu arhitektonskog i kulturnog blaga, jer baš kao i priroda, i slovenska je arhitektura prekrasno raznolika – od uzmorskih venecijanskih gradića i rustičnih farmi u mađarskome stilu Prekmurja, pa do gotičkih crkvi Gorenjske i veličanstvenih secesijskih građevina Ljubljane. Kad svemu dodamo brojne sjajne muzeje, pred nama će se složiti mozaik bogate i žive kulture.
Kad smo već spomenuli Ljubljanu, treba znati da se radi o glavnome gradu s mnoštvom zanimljivosti nagomilanih na malome prostoru. S Ljubljanskoga dvorca ili Grada, kako ga zovu domaćini, koji se izdiže nad samim središtem, a do kojeg se stiže uspinjačom ili strmim šetalištem, pruža se veličanstven pogled na lijepe parkove i barokne građevine. Šetač Ljubljanom moći će se zabaviti traženjem slika, reljefa i kipova zmaja, mitskog stvorenja vezana uz nastanak grada. Naime, legenda kaže da je grčki junak Jazon i njegovo društvo Argonauta ubilo tu neman u močvari, baš na mjestu gdje je poslije niknuo grad. Maribor, glavni grad Štajerske i drugi po veličini u zemlji, također je mali i zelen, a prije svega vrijedan posjeta zbog žive kulturne scene i događanja, poput čuvenog folk festivala Lent, zbog čega je 2012. i ponio titulu Europskog grada kulture.
Kako se Maribor prožima sa slikovitim brdima vinograda te prirodom pohorskih šuma, on je ujedno i sportsko središte, raj za planinare, bicikliste, ali i ljubitelje mira u prirodi. Za zimskih mjeseci Pohorje postaje najveće skijaško središte u Sloveniji i domaćin čuvene Zlatne lisice, natjecanja žena za Svjetski kup u skijanju. Ipak, kad je skijanje u pitanju, ne može se zaobići Kranjska Gora, jedino mjesto u svijetu koje priređuje čak tri natjecanja Svjetskoga kupa – u alpskom skijanju na Vitrancu, skijaškim letovima u prekrasno obnovljenoj Planici i, najnovije, cross countryju.
Mnoge generacije Hrvata koji su ozbiljnije stali na skije baš u Kranjskoj Gori dobro znaju da se ona nalazi na rubu Triglavskog nacionalnog parka, ljepotana između rijeka Soče i Save, područja koje je danas jednako poznato i po ljetnome turizmu. Carstvo je to Julijskih Alpa, koje u sebi kriju najviši slovenski vrh, Triglav, i skijaški centar na Kaninu nedaleko Bovca, zatim skijališta Vogel, Kobla i Soriška planina te dva jedinstvena jezera – Bledsko i Bohinjsko. Bled, najpopularnije slovensko turističko središte, čije bajkovito jezero krasi otok s baroknom kapelicom te dramatični gotički dvorac na litici, idealan je za one koji vole aktivan odmor, dok slične adute krije i gotovo jednako idilični Bohinj.
S južne strane Alpa, udaljena samo dva sata vožnje, nalazi se slovenska obala Jadrana, duga točno 46,6 kilometara. Bogato zeleni rezervat prirode s debelim naslagama lapora i pješčenjaka te s jedinstvenom Strunjanskom liticom, koja se uzdiže do 80 metara iznad mora (najviša na cijeloj jadranskoj obali), zapravo je slovenski dio Istre na čijoj se obali nagurao niz slikovitih gradića – srednjovjekovni Koper, Izola i Piran te idilični Portorož, grad s najduljom turističkom tradicijom u zemlji.
Tu moramo još spomenuti i Kras, područje između Trsta i Vipavske doline, čije ime opisuje nevjerojatne oblike koje su stvorile vode u lako topljivim kamenim masama. Taj pitoreskni fenomen može se naći u polovici površine Slovenije (više od osam tisuća dosad poznatih jama i rupa), no u Krasu se nalaze najpoznatije od njih – Postojna, najposjećenija jama u Europi, čiji ulaz krasi Predjama, sedam stoljeća stari dvorac čuven po legendi robinhudovskog viteza Erazma Jamskog, pobunjenika koji je otimao bogatima i davao siromašnima, zatim Škocjanska jama, ogromni podzemni kanjon s uskim mostom koji ga priječi i živo dočarava veličinu tog prostora, a koja se nalazi na popisu UNESCO-ve prirodne baštine te još desetak iznimno lijepih jama.
Tekst: Velimir Cindrić
Fotografije: www.slovenija.info
