Uz malo dobre volje i zaigranosti, možemo barem u kuhinji ili prehrani učiniti da nam zima postane topla, obojana, čak i ljetno šarena…
Kojom bojom opisati zimu? Sivom, bijelom? Uglavnom, te će se boje u pravilu spomenuti uz pojam najhladnijeg godišnjeg doba. No, ne mora biti tako. Uz malo dobre volje i zaigranosti, možemo barem u kuhinji ili prehrani učiniti da nam zima postane topla, obojana, čak i ljetno šarena… Neki poznati nutricionisti preporučuju prehranu u skladu s duginim bojama, a o našem optimalnom zdravlju trebalo bi razmišljati kao o najljepšem umjetničkom djelu koje sami možete naslikati. Baš poput slikara koji mora imati na raspolaganju sve boje koje mu padnu na pamet.
Već sama boja voća i povrća kao najzdravijeg segmenta naše prehrane, puno toga govori o svojoj prehrambenoj vrijednosti. Njihova boja određena je specifičnim sastojcima koje sadrže, odnosno mikronutrijentima. Zato svome zdravlju u ove zimske dane dodajte malo od svake ljetne dugine boje kako biste unijeli idealnu količinu zdravih sastojaka.
Crvena hrana je takva zato što sadrži dva antioksidansa – likopen i antocijan. Prvi se povezuje sa smanjenim rizikom od najopasnijih bolesti, a drugi smanjuje osjet boli, depresiju i stres.
Dostupne čitave godine, rajčice, sirove ili prerađene u brojne varijante, neka vam uvijek budu pri ruci. Ali i ljute papričice koje, ako ih dodate u sasvim malim količinama svome doručku, pomažu da se uspješno pridržavate svoje dijete, jer zahvaljujući kapsaicinu reguliraju razinu “hormona gladi“. Tu su još i jagode prepune vitamina C. S crvenog prijeđimo na narančasto: boju im daje beta karoten, te su namirnice blagotvorne za oči, djeluju antivirusno i ubrzavaju metabolizam. Na primjer, bundeve, mrkva i marelice…
Žuta hrana sadrži beta-kriptoksantin koji dobro djeluje na rad mozga. Žute paprike, primjerice, sadrže pet puta veću količinu vitamina C od naranči, a njihovom konzumacijom brže sagorijevamo masti i pretvaramo ih u energiju. Žute šljive pomažu pak našoj koži da dulje ostane elastična zahvaljujući visokoj razini pro-vitamina A. Zeleno obojana hrana svoju boju dobiva od klorofila koji djeluje antibakterijski i stimulira rast i održavanje mišićnog tkiva. Avokado i zeleno lisnato povrće lijepa su i zdrava varijanta u svakom obroku i to svakodnevno. Jedna od najneobičnijih boja ljetne duge, purpurno plava, takva je zbog moćnog antioksidansa antocijana koji štiti stanice od oštećenja i samim time može produžiti život. Šljive, kupine, borovnice, grožđe… povećavaju protok krvi u mozak i brzo vraćaju izgubljenu energiju.
Bijelo povrće poput luka ili cvjetače sadrži mnoge potrebne tvari koje povećavaju apsorpciju kalcija što našim kostima itekako mnogo znači. Uglavnom, boje imaju svoju energiju koja nam može pomoći da unesemo toliko potrebnu ravnotežu u svakodnevicu. Njihova moć može se iskoristiti na sasvim jednostavan način, prepustite se raznolikosti boja na vašem tanjuru. Vjerovali ili ne, važna je i boja samog tanjura. Tanjuri umirujućih boja poput sive ili bež potaknut će vas da obratite punu pozornost na okruženje i obrok koji konzumirate. Ako želite smanjiti unos ugljikohidrata (što je najčešće i poželjno ako želimo smršaviti), tada hranu jedite iz plavih tanjura. Bijeli tanjuri u ovom su slučaju nepoželjni.
Crvena boja ima stimulativna svojstva, imamo više energije – to zauzvrat znači i veći apetit. Zanimljivo, kako biste pojeli manju količinu deserta, servirajte ga na tanjuru suprotne boje od boje deserta, pa tako onaj svjetlije boje jedite iz tanjura tamnije boje. Ako ste se malo zanijeli pa pretjerali sa šećerom u nekom kolaču, tada izbjegavajte ružičaste tanjure. Isto tako, ako je šećera premalo, svoje goste možete “prevariti“ pink varijantom. Šarena hrana na našim tanjurima izgleda baš onako kako bi trebao izgledati i naš pogled na svijet koji nas okružuje. Stoga, dajmo si oduška i s nečim tako jednostavnim uljepšajmo si život. Sve je to lako postići u vlastitom domu, ali treba s vremena na vrijeme „ukrasti“ poneku ideju u dobrom restoranu…
Vizualne bravure chefova impresioniraju nas koliko i njihova vještina slaganja okusa i tekstura. Uživati u lijepim prizorima na stolu možete svakako i u restoranu hotela Heritage San Rocco, smještenom u Istri, u Brtonigli. Impresivni profesionalni tanjuri koji se teško mogu imitirati – jer su napravljeni s puno znanja i iskustva u svim segmentima pripreme jela – njihov su adut. Tamo se dobro zna da je osnovno pravilo lijepog tanjura dobro jelo sa znalački složenim okusima i pravilnim tehnikama primjenjenim na sve segmente. Često je to jedna igra kontrasta i ravnoteže koja uvijek rezultira savršenim balansom, pa se opušteno može uživati u hrani.
Obitelj Fernetich bogatu gastronomsku ponudu temelji na sezonskim specijalitetima i tipičnim istarskim proizvodima. Imaju svoje maslinovo ulje (Leccino, Busa, Bianchera i Selection Blend), a ponuda vina zadovoljava i one najizbirljivije. Naslijeđeno imanje iz 18. stoljeća koje su preuredili još 2004. godine pravi je hedonistički raj za gurmane. Od samog početka cilj im je bio je pružiti gostima istarski doživljaj. I on je u potpunosti ostvaren. Namirnice se u pravilu nabavljaju od malih proizvođača mesa, ribe i povrća. Često mijenjaju meni, a to znači da ćete baš svaki put kad dođete moći isprobati nešto novo i uzbudljivo ovisno o tome koje namirnice sezonski odgovaraju.
Kuharica Floriana Ružić dobro se snalazi u ideji da sve podigne na jednu malo višu, dodatnu razinu i tako stvori neku svoju verziju poznatih jela poput brodeta, na primjer. San Rocco je izravno uključen u najprestižniju gastro scenu Hrvatske gdje se pomno prate trendovi, ali im se ne robuje… Svoje četiri boje ima i poznati vinar Franco Cattunar koji sa svojom suprugom proizvodi vino još od 1985. kao jedan od prvih privatnih vinogradara i vinara Hrvatske. Na 40 hektara prostiru se autohtone sorte – malvazija, teran, muškat bijeli i muškat ruža, ali i chardonnay, merlot, cabernet sauvignon i sauvignon blanc. Njihova su vina posebna upravo zbog toga što se vinogradi nalaze na četiri vrste zemlje – crvenoj, bijeloj, sivoj i crnoj. Malvazija imena 4 Terre, plod je studioznog promišljanja o vinu, kako bi se istakli razni potencijali različitosti četiri vrste tla.
Piše: Jasmina Stošić
Fotografije: Đorđe Stošić
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju…
