Vjerojatno je to i neka sudbina, da u odnosima između dvije susjedne zemlje ima toliko posla. Ali unatoč danima koji su zatrpani diplomatskim aktivnostima, slovenska veleposlanica, Njezina ekselencija Smiljana Knez, nasmiješena je ugostila Jet-set magazin u svojoj zagrebačkoj rezidenciji.
– Diplomatsko zvanje ima po meni posebnu čar, jer predstavljajući svoju zemlju, na što sam iznimno ponosna, od diplomata traži dinamičnost, prilagođenost, timski rad, organizacijske sposobnosti i spremnost na kontinuirano usavršavanje, a to su karakteristike koje mi odgovaraju – ističe. U slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova radi od 1992., i to u različitim odjelima, a najdulje na mjestu voditeljice za ljudska prava. U razdoblju koje se podudaralo s predsjedanjem Slovenije Vijećem Europske unije, predsjedala je radnoj grupi EU za ljudska prava. Do danas je prošla tri mandata u inozemstvu – dva puta u Pragu, u Londonu i sada u Zagrebu a, kako se čini, danas su joj u diplomatskom fokusu velikim dijelom i gospodarska pitanja.
Važan dio diplomatskih poslova je, kako sami naglašavate, ekonomska diplomacija?
– Istina, ekonomska diplomacija uistinu je prioritet mojeg djelovanja. S iznimnim zadovoljstvom pratim kako se nastavlja trend rasta robne razmjene, koja je prošle godine dosegao 3,8 milijardi eura, što Sloveniju svrstava na treće mjesto najvažnijih partnera Hrvatske, i to iza Njemačke s kojom Hrvatska bilježi 5,3 milijarde eura, te Italije. Njemačka je, inače, i za Sloveniju najveći partner. Naime, prošle godine dosegnuli smo već 13 milijardi eura robne razmjene. Hrvatska je za naša poduzeća prva destinacija kad je riječ o stranim investicijama, ali moramo napomenuti, kako naša poduzeća sve više investiraju i u Njemačku, Austriju i u druge države EU. Slovensko gospodarstvo u nekoliko posljednjih godina raste po 5-postotnoj stopi, što ju svrstava u sam vrh EU. Taj rast se temelji na industrijskoj proizvodnji i izvozu, golem dio predstavlja i automobilska industrija. U Sloveniji je također sve više novih, tehnološki razvijenih poduzeća, stoga Slovenija postaje zanimljiva i za investicije na ovim područjima (Magna, Yaskawa…), a sve više se prepoznaje u segmentu umjetne inteligencije i blockchain tehnologije. Nastojimo ostvariti princip kružnog gospodarstva, uz podršku koncepata kao što su e-mobilnost te pametni gradovi i pametna sela. Vjerujem kako je važno proučiti mogućnosti za jačanje suradnje s Hrvatskom upravo na ovim područjima koja su nekako odmaknuta od tradicionalne industrije.
Slovenija je dobila novu vladu. Kako ste zadovoljni smjerom u kojem se kreće odnos naših dviju zemalja i koji su nam diplomatski prioriteti?
– U koalicijskom ugovoru je navedena namjera rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom, što znači da naši odnosi ostaju prioritet. Kako Slovenija ima uređene odnose s tri od četiri susjedne zemlje, u Sloveniji postoji iskrena želja svih dosadašnjih vlada riješiti otvorena pitanja s Hrvatskom. Za to je potrebno puno dobre volje i spremnosti na prihvaćanje kompromisa. Kao što je poznato, granično pitanje riješeno je presudom Arbitražnog suda, što je samo po sebi kompromis, a tom presudom prvi puta određena je međudržavna granica. Međutim, ostaje otvoreno pitanje implementacije presude, za što se zalaže Slovenija, a na što upozoravaju i pozivaju i naši europski partneri.
Pitanje štediša Ljubljanske banke, pitanje granice… naše zemlje već niz godina imaju neke sporove koji nikako da se riješe. Kako vi, s diplomatske strane, vidite rješenje ovih problema?
– Neriješeni problemi, pogotovo ako su praćeni dojmom da ne postoji interes za njihovo konstruktivno rješavanje, nedvojbeno utječu na odnose između država. Oni sprečavaju bolju i još snažniju suradnju, što bi koristilo državljanima obiju država. Slovenija je toga svjesna i spremna je na rješavanje otvorenih pitanja te na kompromise koje to rješavanje poteže sa sobom. To smo dokazali izvršavanjem presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Ališić i isplatom hrvatskih štediša Ljubljanske banke, unatoč tome što je, po našem dubokom uvjerenju, presuda bila nepravedna za Sloveniju. Spremnost na kompromis pokazali smo i prihvaćanjem presude Arbitražnog suda o granici, kojom smo dobili manje nego što smo željeli (prema mišljenju nekih hrvatskih i slovenskih analitičara, ova presuda daje manje Sloveniji nego Hrvatskoj), ali ju želimo implementirati iz jednostavnog razloga jer vjerujemo u važnost zatvaranja ključnih otvorenih pitanja između država. Uz to vrijedi naglasiti iznimnu važnost poštivanja načela vladavine prava, što je jedno od temeljnih načela suvremenog međunarodnog uređenja. Ova i druga otvorena pitanja do sada, na sreću, nisu bitno utjecala na gospodarsku suradnju. Ali države imaju na ovom području i niz drugih, pogotovo u sklopu EU, velikih potencijala za poboljšanje suradnje.
Migrantska kriza i pitanje kontrole granica na ovom dijelu EU i dalje je jedan od središnjih problema Unije. Kako vidite hrvatske poteze po tom pitanju, ali i pitanju ulaska u Schengen?
– Za vrijeme najveće migrantske krize 2015. bili smo iznenađeni i razočarani zbog nespremnosti na suradnju s hrvatske strane. Sada je suradnja između policije na terenu bolja, a također broj ilegalnih prijelaza se smanjio. Unatoč svemu, potrebno je skrenuti pažnju na činjenicu kako su ove godine brojke bitno veće od prošlogodišnjih. Na najvećem udaru našla se naša jugoistočna granica te granica u Istri, budući da u prvih sedam mjeseci bilježimo više od 4600 ilegalnih prijelaza granice, što je rast za više od 400 posto u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini. Hrvatska ima zahtjevan zadatak zaštite vanjske granice Europske unije. Vidimo da je u to usmjeren golemi napor. Zadatak ispunjavanja kriterija za ulazak u Schengen u svakom slučaju nije lagan. Slovenija je čvrsta zagovornica Schengena i želimo da se što prije otklone svi nadzori na unutarnjim Schengenskim granicama. Jer unatoč tome što Slovenija uspješno štiti vanjsku Schengensku granicu, kao što je poznato, Austrija još uvijek izvršava nadzor svoje granice sa Slovenijom. Podržavamo širenje Schengenskog područja na nove države, ali uz striktno poštivanje svih kriterija. Povratak Europi, odnosno Schengenu, bez unutarnjih granica pokazuje se kao velik izazov. Sve veći izazov je i svladavanje migracija, ne samo zbog njihova broja (on je u usporedbi s prošlom godinom na razini Europe prilično manji), nego zbog razine političke kulture. Vrlo važno je osvijestiti temeljna načela Europske unije, a među njima su i solidarnost i poštivanje temeljnih ljudskih prava.
Tekst: Igor Weidlich
Fotografije: romeo ibrišević (by Olympus)
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
