Mnogi Zagrepčani ni ne znaju da se nadomak njihova grada mogu upustiti u otkrivanje tajni koje skriva cijeli niz bajkovitih dvoraca i utvrda
Krenimo od nepobitne činjenice da ljudi vole bajke zbog njihove ljepote i čarobne neobičnosti. U njima žabe mogu postati prinčevi, dječak može nadmudriti diva, djevojka svojom hrabrošću i upornošću može dokinuti prokletstvo, a šikara grmlja sakriti dvorac u kojem su dvorjani usnuli stotinama godina. A kad smo već kod imaginarnih dvoraca, oni imaju kvalitetu koja njihovu arhitektu nudi sve što poželi – svjetove po njihovoj mjeri i čaroliju mašte bez pravila, odnosno bijeg od svakodnevnih briga. Stanovnici Zagreba (znaju to dobro oni koji revnosno traže zanimljiva mjesta za nedjeljne izlete), možda baš stoga često potežu u neposrednu blizinu, u Zagorje, kraj koji obiluje lijepim dvorcima. No, često zaboravljaju da jednako tako atraktivnih mjesta ima i bliže – gotovo na njihovu kućnome pragu. Naime, tijekom stoljeća mnogo je pripadnika plemstva i uopće visoke gospode baš na ovome području pronašlo svoj dom, najčešće tako da su tu zastali na svojim putovanjima i zaljubili se u ljepotu okoliša. Danas o tome svjedoče brojni dvorci i kurije, često okruženi raskošnim vrtovima i parkovima s egzotičnim stablima. Većina njih potječe iz 18. i s početka 19. stoljeća, kada su osiromašeni feudalci naveliko prodavali svoje posjede, a na njima su onda nicali uglavnom manji dvorci i kurije, a tek rijetko oni raskošni poput Januševca.
– Zagrebačka županija područje je iznimno velikoga bogatstva baštine koje se očituje na svakome koraku. Na samo pola sata vožnje od središta hrvatske metropole, moguće je opustiti se i uživati u zelenilu, prelijepoj prirodi i otkrivanju tajni koje skrivaju čarobni dvorci. Bajkovite krajolike, naročito zapadnog dijela županije, krasi niz dvoraca koji ponosno stoje kao podsjetnici na slavne dane povijesti, nerijetko skriveni u divnim perivojima. Svi su puni priča koje čekaju da ih otkrijete, a svakako bih na području grada Zaprešića istaknula dvorac Lužnica i Nove dvore Jelačićeve, koji su jedinstveni primjer do danas očuvanog cjelovitog vlastelinsko gospodarskog kompleksa, kao i dvorac Erdödy u Jastrebarskom – kaže nam Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, uvodeći nas u taj čarobni svijet. Krenemo li od sjevernih obronaka Medvednice, našu šetnju dvorcima Zagrebačke županije započet ćemo otmjenim baroknim zdanjem dvorca Oršić u Gornjoj Stubici, izgrađenim između 1770. i 1775. za podmaršala Krstu II. Oršića, veličinom i arhitektonski gledano, jednim od najljepših u čitavoj Hrvatskoj. O njegovoj izvornoj ljepoti govore i ostaci lijepog perivoja s prelaza iz 18. u 19. stoljeće.
Desetak minuta vožnje dalje, namjernik će stići do dvorca Jakovlje, smještenoga u istoimenome mjestu. Radi se o građevini iz 18. stoljeća, nikloj 1546., kada ga je kupio stanoviti Jakov Sekelj iz Ormoža (poslije su vlasnici bili obitelji Oršić, Gottal, Rauch, Josipović i Kronfeld). Još 15-ak minuta u istome smjeru, u Prigorju Brdovečkom, nalazi se Dvorac Januševec, pravi dragulj smješten na padini iznad savske doline. Radi se o najvišem dometu klasicističke arhitekture u Hrvatskoj, što ne čudi jer ga je, tako barem potvrđuju neki izvori, projektirao Bartolomej Felbinger, zvjezdani arhitekt Zagreba i okolice 19. stoljeća, autor mnogih prelijepih zgrada. Dvorac je sagrađen oko 1830. po narudžbi baruna Josipa Vrkljana (Werklein), od koga je 1845. ljepotana kupio francuski grof Edgar de Corberon. Poslije je promijenio još nekoliko vlasnika, a redovito je obnavljan od Drugog svjetskog do Domovinskog rata. Nedaleko Januševca, u Gornjem Laduču, izletnik još može posjetiti i dvorac Vranyczany-Dobrinović te njegov perivoj, kompleks koji potječe s konca 19. stoljeća. Nekad je pripadao poznatoj obitelji iz privrednog, političkog i kulturnog života Hrvatske 19. stoljeća, a posljednji gospodar imanja bila je barunica Tilda Vranyczany. Bliže Zagrebu, u Zaprešiću, nalazi se lijepi, veliki dvorac Lužnica, djelomično skriven u prostranome perivoju, koji kao da je srastao u cjelokupnu idilu jednokatnog baroknog dvorca. Izgrađen je u drugoj polovici 18. stoljeća, a 1791. je preuređen i povećan za potrebe vlasnika, obitelji Rauch, dok je u novije doba obnovljen 1982.
Ipak, u sferi dvoraca Zagrebačke županije, u zaprešićkom je kraju apsolutni favorit kompleks Novih dvora Jelačićevih. Smješten u središtu Zaprešića, usred park-šume na više od 20 hektara posjeda. Kompleks još nadopunjavaju i kapela, grobnica, gospodarske zgrade, te posebno atraktivni vršilnica, kuružarnik i spremište plodina, sve odreda spomenici nulte spomeničke kategorije. Novi dvori, nastali iz nekadašnjeg susedgradsko-stubičkog vlastelinstva, čiji su prvi vlasnici bili obitelj Zrinski, 1852. došli su u posjed bana Josipa Jelačića. Danas predstavljaju lijep cilj za izlet, posebno kao šetalište, u čijoj se blizini nalazi i malo golfsko igralište s lokalom. Preselimo li se jugozapadno od Zagreba, točnije u Jastrebarsko i okolicu, pronaći ćemo čak četiri zanimljiva dvorca. Najatraktivniji od njih – dvorac Erdödy, smješten je u gradskome parku. Taj stari kaštel podigao je koncem 15. stoljeća ban Matija Gereb, a od početka 16. stoljeća pa sve do 1922., dvorac je bio u posjedu obitelji Erdödy. U svojoj dugoj povijesti mnogo je puta dograđivan i pregrađivan, a danas ima lijepo, izvanredno akustično dvorište, dok je raskošni engleski perivoj koji ga okružuje, omiljeno šetalište stanovnika Jastrebarskog i okolice.
Jaskanski kraj krije i jedan rustikalniji dvorac, koji također nosi ime obitelji Oršić, a nalazi se na ubavome Slavetiću (po kojemu ga često zovu, da ga se ne bi brkalo s onim stubičkim). Tu, usred raja voćnjaka, vinograda i cvjetnih livada, na vrhu brijega stoluje dvorac grofova Oršića, koji su u njegov posjed došli 1468. (stari grad se prvi put spominje 1294.) i držali ga sve do 1869. kada je prešao u ruke Levina Raucha, obnašatelja banske časti za sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe. Nešto dalje, na južnim vratima žumberačkog kraja, od 1678. smjestio se Pribićki dvorac, zapravo kompleks velike povijesno-umjetničke i ambijentalne vrijednosti. Nastao na posjedu grkokatoličkih biskupa, taj barokni dvorac s portalom iz 1751., znatno je pregrađen i dograđen 1910., kada mu je pridodana i kapela.
Tekst: Edo Franić
Fotografije: Romeo Ibrišević
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
