Rekordi Eduarda Kobre

Tijekom posljednja tri desetljeća São Paulo je postao poznat po svojim grafitima, i to u međunarodnim razmjerima. Eduardo Kobra jedan je od najzaslužnijih…

Eduardo Kobra pokušava postaviti svjetski rekord u kategoriji najvećeg murala kojeg je naslikala jedna osoba. Neposredno pred Olimpijske igre u Rio de Janeiru, taj brazilski ulični umjetnik slika mural na golemom zidu dugom 190 metara u nekadašnjem lučkom dijelu toga grada. Na visini od 15,5 metara i ukupnoj površini od gotovo 3000 četvornih metara, rad ilustrira pet lica s pet kontinenata, temu koja odgovara olimpijskim krugovima – pisao je tako u srpnju 2016. jedan magazin posvećen umjetnosti.

Do 5. kolovoza, odnosno početka Igara, taj je pokušaj pretvoren u svjetski rekord. Kobra je za svoj mural, koji je naslovio „Las Etnias“ (etničke pripadnosti), upotrijebio oko 380 litara bijele boje, 1500 litara različitih drugih boja i najmanje 3500 limenki boje u spreju, a njegova ekipa je u lipnju i srpnju te godine radila najmanje 12 sati dnevno. Golema slika postala je sastavni i najatraktivniji dio Olimpijske aleje, poteza od tri kilometra koji uključuje velike ekrane, živu glazbu i noćni vatromet. Sam mural našao se u neposrednoj blizini središnjeg dijela tog revitaliziranog dijela grada – Praçu Mauá, četvrti u kojoj se nalazi i Muzej sutrašnjice (Museu do amanhã), futurističko zdanje za koji se pobrinuo slavni španjolski arhitekt Santiago Calatrava.

„Bio sam zaista sretan što sam svoje radove mogao prikazati u Rio de Janeiru. To je nešto što sam već dugo želio napraviti. Danas živimo u vrlo zbunjujućem vremenu s mnogo sukoba i htio sam poslati poruku da jednostavno moramo shvatiti da smo svi povezani“, rekao je tom prigodom Kobra. Tvrdeći da ga snažno motiviraju najveći izazovi, Eduardo je na početku toga ljeta „navalio“ na skladište šperploča, napušteno i u jadnom stanju. To konkretno znači da je cijelu zgradu najprije morao obojati u bijelo te popraviti neke njezine dijelove, prije negoli je mogao započeti s radom. Konačni rezultat početkom kolovoza bio je demonstracija njegova jedinstvena grafitti stila živih boja i protkanih geometrijskih oblika, koje je već rabio i u svojim drugim radovima. Ono što je na „Etniasu“ bilo unikatno jest izvorno portretiranje ljudi različitih etniciteta, realistično točno i s mnogo poštovanja. „To su autohtoni ljudi svijeta, a ideja koja stoji iza toga je da smo svi jedno“, komentirao je Kobra.

Tko je zapravo Eduardo Kobra, pita se čitatelj koji sada prvi put čuje njegovo ime. Taj danas 46-godišnji umjetnik ulice rođen je 1976. u brazilskome São Paulu. Otac mu je bio tkalac, a majka domaćica. Karijeru je započeo već u dobi od 12 godina, uživajući u ilegalnom oslikavanju zidova, što je dovelo do nekoliko uhićenja tijekom tinejdžerskih godina. Vrlo brzo započeo je i pravu umjetničku karijeru te otad naslikao više od 3000 murala na pet kontinenata. Neki od njih bili su naručeni, dok su drugi njegove izvorne, sirove ideje. Kobra danas radi s čitavom ekipom umjetnika i slika dva do četiri murala mjesečno (veće radove, dakako, dulje). Danas i dalje živi i radi u svom rodnom São Paulu.

Kobra je ostavio trag mnogim radovima u SAD-u (Los Angeles, New York, Minneapolis, Lexington…), ali posebno u São Paulu, gdje je ogromnim muralima ovjekovječio i takve brazilske ikone kao što su pokojni vozač Ayrton Senna i arhitekt Oscar Niemeyer. Posljednjih godina slika murale širom svijeta, osobito često u Europi. Nedugo po dovršenju rekordnog murala u Riju, Eduardo je svijetu pokazao svoj nemiran duh. Naime već iduće godine napao je svoj vlastiti rekord, ovaj put u São Paulu. I time se uključio u jednu kontroverzu. No, krenimo redom. São Paulo je prometno zakrčeno trgovačko središte, grad gusto napučen visokim stambenim i poslovnim zgradama, dok kiša, po kojoj je grad na zlu glasu, često baca melankolično sivo bljedilo na ulični promet. Ovom neprivlačnom imidžu gradski kreativci nastoje parirati gomilom kulturnih manifestacija, ne samo u obliku ulične umjetnosti, već i vrlo živom gastronomskom i glazbenom scenom.

Piše: Edo Franić

Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!

Ostavi komentar