Marko Jakovac, prodekan za poslijediplomski studij na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu tvrdi da estetika mora biti umjerena i u skladu s čovjekom. Njegov cilj je prirodan, realan osmijeh, onaj koji zrači iznutra
Bez obzira spadate li u one koji filozofski vjeruju da osmijehom uljepšavate svijet ili, pak, one praktičnije koji ništa manje poetski kažu da je ljepota moć, a osmijeh mač, svi se možemo složiti da je lijep osmijeh ključ koji otvara bravu mnogih duša. Slično razmišlja i prof.dr. Marko Jakovac, prodekan za poslijediplomski studij na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, stručnjak kojeg smo odlučili potražiti zbog njegova velika ugleda koji uživa u stomatološkim krugovima te porazgovarati o najnovijim trendovima na tome području. Jakovac nije samo poznati stomatolog i pedagog, već i čovjek koji vrlo originalno razmišlja o mnogim aspektima posla. Sam tvrdi da njegova priča nije samo ona o zdravim zubima, već i priča o prekrasnom osmijehu, jer od njega nema ničeg ljepšeg. Zato, kaže, pokušava stvarati upravo takve osmijehe.
– U stomatologiji danas postoji granica koja se često prelazi, u smislu da se previše ide u čistu kozmetiku. No, prava bit estetike jest da smo mi i dalje liječnici, da liječimo i popravljamo, a težimo tome da je sve ono što radimo u ustima minimalno invazivno. U svemu tome, lijep osmijeh je samo posljedica ispravnog liječenja. Na žalost, postoji i trend da se uljepšava nešto što je već lijepo samo po sebi. Osobno, odbijam raditi prema željama onih koji traže da se intervencija na zubima izrazito vidi. To držim neprirodnim i ne zanima me takav način stomatologije. Zapravo bi mi to bila antireklama –govori profesor Jakovac i odmah nastavlja:
– Estetika kojom se bavim i o kojoj predajem širom svijeta, vezana je uz neku svrhu. Meni je cilj da je čovjek zadovoljan i sretan onim čime smo mu pomogli, da je njegov osmijeh posljedica toga, dakle realan, onaj koji zrači iznutra i vidi se i u očima. Znači, pri tome ne rehabilitirate čovjeka samo u zubima, već u potpunosti, kao osobu. Zato predavanja i volim završiti govoreći o očima, a ne o zubima – kaže Marko Jakovac, koji radi na Zavodu za fiksnu protetiku Stomatološkog fakulteta gdje vodi predmet za pretkliničku i laboratorijsku fiksnu protetiku te predaje posebni predmet pod imenom Dentalni mikroskop, uveden zbog optike koju često rabi u svojoj praksi.
Jakovac je pozvan govoriti o estetici, jer za poslijediplomski studij predaje predmet Estetike na zubima i implantatima, ali i zbog toga što se za tridesetak predavanja i vođenja stručnih tečajeva, koliko taj cijenjeni stručnjak godišnje obavi u regiji, Europi i svijetu, u pravilu traži stolac više. Jakovac je na Stomatološkom fakultetu počeo raditi kao mladi asistent, čime je ispunio svoju veliku želju. No, kako je bio zaposlen na određeno vrijeme, a nije imao zaleđe u obiteljskoj ordinaciji, počeo je usporedno razvijati i privatni posao. Danas tvrdi da u njega nikad ne bi ni ulazio da je znao da će na fakultetu biti stalno zaposlen, ali ujedno i priznaje da mu je rad u praksi i te kako dobro došao u karijeri. I doista, Aesthetica nije obična stomatološka ordinacija, odnosno poliklinika, čak niti samo jedna od nekoliko vrhunskih u Zagrebu, nego znatno više – institucija koja sav zarađeni novac investira u nove tehnologije i izobrazbu zaposlenika.
Da bi okupio kvalitetnu ekipu, Jakovac je birao doktore s visokom radnom etikom i iznimnim odnosom prema pacijentu.
– Mi tu radimo sve klasične stomatološke grane, ali ih ujedno i nastojimo dići na najvišu moguću razinu. To znači da tražim suradnike koji su dobri na određenom području i onda iz njih nastojim izvući još više, ponajviše kvalitetnim specijalizacijama i edukacijama. Posebno smo specijalizirani za estetske ljuskice, zato jer sam ja završio specijalizaciju iz stomatološke protetike, a ljuskice su najuži segment tog područja, grana gdje se radi s najmanjim mogućim invazivnim zahvatima. Tamo gdje drugi rutinski stavljaju krunice, ja ću problem pokušati riješiti ljuskicama ili drugim rješenjima, samo da bi se brušenje zuba smanjilo na najmanju moguću razinu i zadržao njegov najveći mogući zdravi dio.
U slučaju zubnih tehničara, s obzirom na područje kojim se bavi i na brojna predavanja, mladi ljudi iz cijeloga svijeta, cijenjeni stručnjaci u svome poslu, dolaze sami sa željom da bi radili s profesorom, što on drži velikom prednošću i privilegijom:
– Postavili smo si visoke ciljeve i standarde. Ono čime se mi pokušavamo baviti, i u čemu se razlikujemo od drugih, je to što se tu radi minimalno invazivna stomatologija. Znači, radi se priprema zuba i procjena potrebnih radnji uz pomoć jakih optičkih pomagala. Ako, recimo, želite napraviti neku estetsku korekciju na zubima ili, primjerice, krunicu na prednjem zubu, rabit ćemo lupe i mikroskope. Mi pacijenta više uopće ne gledamo golim okom, već s povećanjima od minimalno tri-četiri puta, pa čak i do 20-30 puta, da bi se uopće moglo početi raditi. Dakle, radi se o jednoj sasvim drugoj razini posla, na kojoj djeluje vrlo mali broj stomatologa u svijetu.
Osim velikih ulaganja u najnovije tehnologije, Aesthetica područje djelovanja širi i na fotografiju i videografiju u vlastitom studiju. Danas se, naime, u rad ne kreće odmah, nego se unaprijed pomno planira i analizira, što je naravno mnogo kompliciranije, ali pacijentu daje sigurnost u optimalnost zahvata:
– Svojim studentima posebno naglašavam važnost planiranja i analiziranja, jer na taj način mogu unaprijed vidjeti konačni rezultat rada ili barem predvidjeti stvari koje im se mogu dogoditi tijekom rada. Tu nam pomažu nove tehnologije i dostignuća koja stomatologu omogućavaju pružanje iznimno precizne usluge. Recimo, Jakovac trenutačno planira i nove investicije u digitalnu tehnologiju. Zahvaljujući digitalnim skenerima i glodalicama, danas se jedna krunica za koju je nekada trebalo tjedan dana, isporučuje za sat i pol. Slično je i s velikim zahvatima. No, digitalna tehnologija, tvrdi Jakovac, zahtijeva određene temelje, pa i dalje njeguje analognu praksu, jer se radi o ručnome radu, odnosno svojevrsnoj umjetnosti, gdje se može posvetiti detaljima u kojima je čovjek nezamjenjiv. I to je jedan od puteva do prekrasnog osmijeha, za koji će čitatelj s pravom pretpostaviti da je na kraju ipak – skup.
– Gledajte, danas je, s prevencijom i pametnim razmišljanjem, lijep osmijeh praktički besplatan. Naime, ako dijete uspijete u odraslu dob dovesti bez ili s malo karijesa, vrlo je vjerojatno da će ta osoba i tijekom ostatka života imati manje problema sa zubima. Zato taj dio priče neće biti ni neugodan niti skup. Dakle, sve ovisi o svijesti pacijenta i, često, roditelja, da ga upute na ispravnu higijenu zuba i usta. Ali, ako me pitate o uljepšavanju zubi, to može biti značajan financijski izdatak. No, to je opet u domeni želje pacijenta. Istina, istodobno i stomatologa – želi li on određene zahvate uopće obaviti budući da su neke stvari možda nepotrebne ili su potrebni tek minimalni zahvati u promjeni položaja i boje, koji ne oštećuju zube. Danas se ljuskice, recimo, mogu napraviti čak i ispod debljine od 0,3 milimetra, što je gotovo neprimjetno. Znate, ja neke zahvate koje vidim u estetskoj stomatologiji ne bih nikada napravio, bez obzira koliko je pacijent spreman platiti. Danas je, a to ljudi rijetko shvaćaju, glavni trend u estetici – sklad, a ne simetrija. Idealnih oblika u prirodi nema, pa je i u ovom poslu bitan samo sklad glave, lica i zuba, uz minimalna poboljšanja u korist čitave fizionomije. Estetika mora biti umjerena i u skladu s čovjekom. Zato je moj cilj, ponavljam, prirodan, realan osmijeh, onaj koji zrači iznutra – zaključuje Jakovac.
Tekst: Edo Franić
