Cvijeće cvjeta sebi na veselje, rekao je svojedobno Oscar Wilde. Zaista, što li je na ovom našem planetu ljepše i ljupkije od cvijeta? Što je važnije od biljke? Da nema zelenih biljaka ne bismo mogli disati, ne bismo se mogli hraniti… Gotovo nagonski osjećamo ljepotu treperenja cvjetnih latica. Cvijećem ukrašavamo stolove, darujemo ga kao znak ljubavi, poštovanja, zahvalnosti, a katkad nam ga doslovce serviraju na tanjuru. Među vizualno najprivlačnijim sastojcima dostupnih kuharu svakako se nalaze svježi, jestivi cvjetovi…
Kulinarska upotreba cvijeća proteže se tisućama godina unatrag. Prvi zapis potječe iz 140 g. pr. Krista; na Dalekom i Bliskom istoku ruže i narančin cvijet su se redovito koristili, a u sredozemnim krajevima nadjeveni cvjetovi tikvice prže se ili pirjaju kao predjelo. Jeste li ikada probali ružinu vodicu ili vodicu od narančina cvijeta na svježim jagodama? Njima možete i namirisati slatko tučeno vrhnje. Cvjetne vodice bile su omiljene u Engleskoj u 17. stoljeću, a danas se koriste prije svega u kuhinjama Indije, Bliskog istoka i istočne Europe, gdje se stavljaju kao začin u sve – od mesnih variva do kolača i kava nakon večere. Naravno, ne radi se o onima namijenjenim isključivo u kozmetičke svrhe…
Kada odabirete cvijeće za upotrebu na jelima, ili u njima, važno je, dakako, da se uvjerite kako se radi o jestivom cvijeću. Naravno, izabrano cvijeće treba biti bez apsolutno ikakve kemijske zaštite. Zaboravite cvijeće iz cvjećarne, zavirite u neke bakine vrtove, i to rano ujutro i po suhom vremenu te odabrani cvijet blago isplahnite pod laganim mlazom hladne vode. Svježe cvijeće bolje je kao dodatak maslacima, a suho kao začin za šećere. Umotajte neslani maslac u muslin, stavite ga u zdjelu s, na primjer, cvjetnim laticama ljubičice i ostavite preko noći na hladnom mjestu da upija. Rezultat je ugodan okus tek neznatno oplahnut mirisom ljubičastog cvijeta što najavljuje proljeće. Ljubičice su idealne za cvjetni sirup, kada se petsto grama latica potopi sa šesto mililitara vode, prokuha i nakon što odstoji oko trideset minuta, procijedi i deset minuta prokuha sa šećerom, kojeg se stavi po želji.
Ovim jako mirisnim jestivim cvjetovima svakako se pridružuju i cvjetovi ruže, jaglaca, jorgovana i cvjetovi naranče. A tek ruža? Cvijet kojem Ujević kliče: „… neka pljušte ruže sa stropa, danas u svetkovini! Ruže sa krova, ruže s nebesa, ruže iz bašta. Nek pljušte ko kiša, ko vjetar ko gnjev u prašini. Ruže iz istine, ruže sa zvijezda, ruže iz mašta…. Što više ruža! Za pijanstvo i ludilo njih, što više ruža, i s njinim trnom i dračem. Ja ih u kite svih, te ih u grudi skrih da s ranom kličem i da s dragošću plačem.“ Nisu li upravo ruže izvanredan izbor da njima sadržaj na tanjuru dobije jednu posebnu dimenziju. Mirisni i koloristički vatromet! Posute šarene latice i cvjetovi najupečatljiviji su na podlozi od blago začinjenih zelenih salata. Nježna endivija ili salate poput matovilca i vlasca, idealne su da ih se cvijetom obogati netom prije posluživanja kako bi bile što privlačnije i imale što jaču boju. Ušećerene ružine latice, ružine vodice, brandy od ružinih latica, sladoled od latica jedne velike ruže…. Zvuči tako mirisno…
Još prije Kristova rođenje, Perzija je izvozila ružinu vodicu sve do Kine. Nekoć omiljeni začin u elizabetinskoj Engleskoj, još uvijek suvereno vlada među jako namirisanim slatkim, indijskim i bliskoistočnim jelima. U Turskoj ružina vodica daje svoj miris slatkišima koji se poslužuju uz jaku kavu. Već sada možete uživati u samoj pomisli da ćete jednog toplog ljetnog dana pijuckati cvjetnu vodicu razrijeđenu s hladnom soda-vodom ili gaziranim voćnim sokom, ili možda (zašto ne?), s vinom ili pjenušcem. Pripremite li to, tada se slobodno pohvalite i pozovite društvo na osvježavajuće piće kojim će, bez iznimke, biti oduševljeni. Stabljika obrasla kratkim mekim dlačicama, čiji svaki pojedini ogranak završava velikom glavicom cvijeta narančasto žute boje, ljepljiva i ugodna mirisa zove se Calendula officinalis ili jednostavnije – neven. Latice mu se mogu upotrijebiti u slanim jelima, valja ih sitno nasjeckati i staviti u omlete, sir i vrhnje, souflee i jela od povrća.
Tekst: Jasmina Stošić
Fotografije: Đorđe Stošić
Kreacije u tanjuru: San Rocco (Brtonigla)
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
