Nostalgični tramvaj T2

 

Iako ovaj istanbulski kuriozitet vozi poprilično sporo, dobro dođe ne samo turistima za koje predstavlja atrakciju, nego i građanima kad ih zabole noge od obilaska brojnih trgovina u Istiklal Caddesi, glavnoj ulici četvrti Beyoğlu

Natpis „Zabranjeno je i opasno po život vješati se o tramvaj“ u mojoj glavi nije prouzročio baš nikakvu zbrku budući da je to bila obznanjena službena naredba koju je podržavala i majka, a i sama pomisao da se netko zakvači za tramvaj i besplatno vozi, bila mi je jako strana. Tako je napisao u svojim poetskim memoarima „Istanbul“ turski nobelovac Orhan Pamuk, sjećajući se svog dječačkog doba 60-ih godina u tome gradu. Pa ipak, pola stoljeća poslije, usprkos upozorenjima koja jednako glase i danas, na istanbulskim se tramvajima ovješena voze mnoga djeca i poneki odrasli – neki za zabavu, a drugi da bi izbjegli kartu od nekoliko turskih lira. Istina, današnji „prijestupnici“ to rade isključivo na liniji T2, poznatoj kao Nostalgični tramvaj Taksim-Tünel koji vozi najpoznatijom istanbulskom ulicom Istiklal, i to tako sporo da tu teško može biti ugrožen ičiji život.

Posjetitelju Istanbula isprva će se učiniti da su tu znatno ugroženiji pješaci negoli oni koji se vješaju o tramvaj. Naime, Istiklal Caddesi je iznimno napučena pješačka ulica, pa vozač tramvaja čitavom duljinom trase vozi vrlo oprezno i neprestano mora zvoniti, ne bi li upozorio one na tračnicama da mu se maknu s puta. Domaći to hladnokrvno rade u posljednji čas, dok se turisti brzo razmiču nemilice fotografirajući tramvaj kad bi se pojavio. Tko bi im zamjerio – slikovita crvena kola zapravo su podsjetnik na stari Istanbul iz prve polovice 20. stoljeća, odakle mu i ime „nostalgični tramvaj“. No, iako taj istanbulski kuriozitet vozi poprilično sporo, dobro dođe ne samo turistima za koje predstavlja atrakciju, nego i građanima kad ih zabole noge od obilaska brojnih trgovina u toj glavnoj ulici četvrti Beyoğlu. Stoga ne čudi da su dvoja kola te linije tramvaja gotovo uvijek puna i da dnevno prosječno prevezu oko 6000 putnika.

Taj jedinstveni tramvaj prometuje na trasi između glavnog gradskog trga Taksim i trga Tünel, a karakteristika mu je da u oba smjera vozi samo jednom prugom. Između spomenute dvije krajnje postaje, postoje još tri na ukupnoj dužini od 1,6 kilometara trase. Središnja se nalazi na trgu Galatasaray, gdje se tramvajska kola, koja istovremeno stižu iz oba smjera, susreću i mimoilaze na kratkome odsječku s dvostrukom prugom. Dakako, ovaj tramvaj ne dolazi niotkud, već je podsjetnik na jedno drukčije, staro lice Istanbula. Naime, taj nekadašnji glavni grad Turske u prvoj je polovici prošloga stoljeća imao vrlo razgranatu tramvajsku mrežu, i to kako na europskoj, tako i na azijskoj strani grada. U početku su tramvaje vukli konji, da bi postupno njihov pogon prešao na električni.

Mreža se dograđivala desetljećima, da bi 1956. dosegla rekordnih 56 linija s 270 tramvaja koji su godišnje prevozili oko 108 milijuna putnika. No otad, kao uostalom i u mnogim gradovima svijeta, tramvajski prijevoz polako je odumirao, da bi se potpuno ugasio 1966. Nakon ukidanja tramvajskog prometa, stanovnici Istanbula očekivali su da će se gradom napokon moći kretati brže, no bila je to zabluda koja je potvrđena samo nekoliko godina poslije. Naime, nekontrolirani porast motornih vozila na benzinski pogon, poput autobusa, taksija i osobnih automobila, vrlo je brzo počeo zakrčivati istanbulske ulice. Istodobno, porast stanovništva uvjetovao je brzu urbanizaciju grada, pa su motorna vozila prouzročila takvo zagađenje zraka, buku i zastoje u prometu, da je sve postalo neizdrživo, a kretanje gradom znatno sporije nego u doba tramvaja. Sredinom 80-ih svima je već postalo jasno da je ukidanje tramvajskog prometa bila velika greška, jer je zagađenje počelo biti uzrokom mnogih bolesti građana, a usput i razlog sve slabijeg posjeta turista. Slični fenomen iskusili su i mnogi drugi gradovi širom svijeta, poput Tunisa, Sydneya i Buenos Airesa, pa je, baš poput njih, i Istanbul počeo planirati povratak tramvaja.

Piše: Tomo Will
Fotografije: Pexels & Unsplash

Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!

COMMENTS

Ostavi komentar