Može li Hrvatska napokon izaći iz stereotipa masovnog turizma i okrenuti se luksuznijem pristupu? Odgovor smo potražili u razgovoru s Opatijcem Ivanom Kovačićem, vlasnikom agencije za nekretnine koja zastupa globalni Christie’s International Real Estate te počasnim konzulom kraljevine Belgije
Osim što je rodonačelnik hrvatskog turizma, Opatija je i prvo mondeno odmaralište na hrvatskoj strani Jadrana koja s daškom austrougarskog glamura već više od 160 godina privlači turiste iz Europe i svijeta. Taj glamur je u vremenima nakon Drugog svjetskog rata i dolaska na vlast sistema koji nije poticao takav način života (i uopće razvoj društva temeljenog na otvorenim i slobodnim načelima), polagano kopnio te se zamalo potpuno ugasio. No, dolaskom demokracije devedesetih godina prošlog stoljeća, taj jedva tinjajući plamičak nekadašnje raskoši i ekskluzivnosti malo-pomalo je ponovo zasjao. Opatija je stoga svojevrsna paradigma, kako hrvatskog turizma, tako i uopće našeg poimanja ekskluzivne ponude koja privlači drugačiju klijentelu s posebnim, istančanijim ukusom, zahtjevima, ali i investicijskim interesima.
Upravo taj segment imućnih ljudi je ono što mnogi eksperti smatraju pravim smjerom kojim hrvatski turizam i sve druge djelatnosti povezane s njim – pa tako i nekretninski biznis – moraju ciljano krenuti. Više je nego očito da smo dostigli vrhunac u hrvatskoj inačici masovnog turizma praćenog nekontroliranom, često nelegalnom gradnjom velikog broja kuća za odmor i apartmana s nedostatkom ukusa i smisla za uređenje i prostorno planiranje.
Možda je baš ova zadnja „izgubljena“ godina prilika za svojevrsni „reset“, za analizu i donošenje odluka u kome smjeru hrvatski turizam, kao i njegove prateće industrije i djelatnosti, trebaju krenuti. U središtu Opatije, u opuštenom okruženju austrougarske ladanjske arhitekture, u društvu smo s Ivanom Kovačićem, rođenim Opatijcem. Teško da bismo našli boljeg sugovornika kada je u pitanju svojevrsni „revival“ luksuznog tržišta. Školovao se kod nas i inozemstvu, a svoj poslovni put započeo je u energetskoj industriji, u odjelu planiranja projekata i kontrole troškova. Kasnije je radio na kapitalnim projektima na Bliskom Istoku, a potom je karijeru nastavio u Hrvatskoj, na području razvoja komercijalnih nekretnina gdje se istaknuo na ekspanzijskoj strategiji internacionalnog malotrgovačkog lanca.
Kroz desetak godina, Ivan je sudjelovao u uspješnom razvoju mnogih green field nekretninskih projekata, a danas vodi tvrtku koja se bavi posredovanjem ekskluzivnih nekretnina. Na temelju svojih bogatih poslovnih iskustava u velikim međunarodnim kompanijama, smatra kako se ipak približavamo nekom idealu kvalitetnijeg i produktivnijeg pristupa poslu i biznisu općenito; tvrdi da se u Hrvatskoj jasno vidi napredak u kulturi poslovanja.
– Taj napredak možda nije intenzivan i brz koliko bismo mi to željeli, ali je svakako vidljiv – kaže.
Zanimalo nas je krećemo li se u smjeru jačanja destinacije luksuznog turizma, poglavito kad je riječ o ponudi luksuznih nekretnina za prodaju ili najam, te možemo li uopće zadovoljiti potrebe i očekivanja bogate klijentele.
– Pomak je posljednjih nekoliko godina lako uočljiv, a prema onome što vidimo na tržištu, pravi iskorak tek predstoji. Hrvatska je prešla u novi razvojni ciklus i po pitanju turizma i po pitanju nekretnina. Jasno je da se sve destinacije u tom smislu ne razvijaju ravnomjerno, no generalno se vidi promjena u načinu razmišljanja i pristupa poslovanju. Naravno da tu postoji još puno potencijala za daljnji razvoj, a uvjet za to je općeniti razvoj Hrvatske i pojedinih destinacija unutar nje.
Bez toga, bit će vrlo teško nastaviti dizati kvalitetu i posljedično cijenu nekretnina – govori Kovačić, pa nastavlja:
– Nedvojbeno je da u Hrvatskoj raste broj realiziranih transakcija luksuznih nekretnina. Ne možemo ga nazvati značajnim, ali raste. Uočljiv je interes iz SAD-a i Kanade koji je dobrim dijelom vezan uz našu dijasporu, no dominantni kupci hrvatskih luksuznih nekretnina i dalje ostaju Nijemci i Austrijanci. Istini za volju, sve je veće zanimanje državljana Beneluxa, ali i Češke, Slovačke i Poljske.
Piše: Ivana Kovačić
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
