Dok silazimo s postaje Junction Boulevard na liniji 7 podzemne željeznice, koja se prelaskom u njujoršku četvrt Queens uzdigla nad ulicu, kao da se nekom čarolijom spuštamo u Južnu Ameriku. Tu više nema gotovo ničega što bi podsjetilo da smo u New Yorku, jer svi govore španjolski, trgovine su južnoameričke, a restorani kao u Bogoti ili Limi. Možda tek pločice s nazivima ulica na stupovima i tipični njujorški hidranti kojima su latino djeca odvrnula sigurnosni ventil, pa se sad, na ljetnoj žezi, igraju pod mlazom hladne vode, podsjećaju da se zapravo nalazimo u tome gradu. Nakon 20-ak minuta hoda kroz taj latinoamerički svijet četvrti Corona dolazimo do križanja koje nosi znakovito ime – Louis Armstrong Place. Otkud ime čuvenoga jazz trubača baš tu, zapitat će se namjernik? No, sve je vrlo logično, jer dobar poznavatelj jazza, osobito onaj nešto stariji, znat će da su mnoge adrese u Queensu vezane uz velikane jazza. Dakako, ni Louis Armstrong Place tu nije slučajno, jer se nalazi u neposrednoj blizini nekadašnjega doma tog jazz velikana, kuće koja danas udomljuje ustanovu nazvanu Louis Armstrong House Museum & Archives, pod patronatom Queens Collegea.
Radi se o spomen domu Armstrongovih – Louisa i njegove supruge Lucille – koji su tu živjeli od 1943. pa do Louisove smrti 1971., odnosno Lucilleine 1983., sačuvanome u originalnu obliku, koji nudi lijep uvid u svakodnevni život jazz legende. Krenuli smo u turu Armstrongovim domom… Prije svega, valjalo se podsjetiti da je Louis Armstrong bio prvi jazz solist koji je postigao svjetsku slavu te umjetnik koji je, kao trubač i zabavljač, utjecao na brojne glazbenike širom svijeta. Njegova karijera duga pet desetljeća, trubački stil i sola, kao i vokalne interpretacije, učinile su ga besmrtnim u svijetu jazza i popularne kulture uopće, a smisao za humor i uživanje u životu jednom od najomiljenijih zvijezda 20. stoljeća. Snimke njegovih jazz sastava Hot Five i Hot Seven, iz 1920-ih, nemaju premca u jazz glazbi, a njegov osobeni i šarmantni guturalni jazz vokal jedan je od najprepoznatljiviji u popularnoj glazbi svih vremena. Louis se rodio 1901. u četvrti Battlefield u New Orleansu. Djetinjstvo mu je bilo obilježeno životom u disfunkcionalnoj obitelji, a neko je vrijeme proveo i u popravnom domu. No, pjevajući i svirajući na ulici brzo je naučio da bi ga glazba mogla dovesti do slave i novca. Njegova uspješna karijera počela je u Chicagu serijom uspješnih izdanja, tako da je, kad je 1929. stigao u New York, i crna i bijela publika širom svijeta već čula za Louisa Armstronga. Od tada do sredine četrdesetih išao je iz uspjeha u uspjeh, svirajući u big bandu, dok su njegove pjesme postajale sve manje obojene jazzom i bluesom, a sve više pop stilom. Tako su, primjerice, skladbe „Blueberry Hill“ i „Hello Dolly“, koje je snimio koncem karijere, zapravo bile veliki pop hitovi.
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
