Bez obzira radi li se o njegovoj povijesti, legendama ili čudesnoj ljepoti izvorne prirode, odnosno blagodatima mora i vegetacije, na Mljetu se čovjek doista osjeti kao usred neke čarolije
Na otoku smo ostali dvije noći u lipnju, da bismo se malo odmorili od Dubrovnika. Da smo znali što nas čeka, proveli bismo tu čitav tjedan i potpuno zaobišli Dubrovnik! Mljet je potpuno opušten, autentični doživljaj, daleko od gungule i buke masovnoga turizma. Boravili smo u skromnom, ali vrlo udobnom apartmanu na rubu Nacionalnog parka, a vrijeme proveli istražujući Park i ostatak otoka. Park je doslovno čaroban i njime se može šetati ili voziti biciklom, kupati se u jezeru ili se čamcem odvesti do otočića u njegovoj sredini. Ako imate nekoliko dana na raspolaganju, svakako iznajmite automobil i odvezite se na drugu stranu otoka, gdje se nalaze prekrasne plaže. Ako volite uživati u prirodi i tišini, moru i suncu, to je pravo mjesto za vas! – piše oduševljeni posjetitelj Mljeta na jednoj putovanjima posvećenoj internetskoj stranici. I doista, svatko tko otkrije čaroliju Mljeta vjerojatno ga doživi slično ovom slučajnom namjerniku. Naime, zahvaljujući udaljenosti od kopna, Mljet je uspio sačuvati svoju prirodnu izvornost i autentičnost, dok je more – toplije i slanije negoli drugdje na Jadranu – tisućljetnim utjecajem njegovu obalu oblikovalo u ljepotu obilato ukrašenu tihim uvalama, strmim stijenama i slikovitim špiljama.
Tu se na relativno malom prostoru zbilo mnoštvo prirodnih atrakcija – jezera, prirodne luke, izvori pitke vode, šume, pješčane plaže te bogato podmorje. Stoga ne čudi da se na Mljetu nalazi jedan od osam nacionalnih parkova Hrvatske, kojeg mnogi drže jednim od najljepših, a svi prekrasno održavanim. Nacionalni park Mljet, naše prvo morsko zaštićeno područje, osnovan je u studenome 1960., za što se najveće zasluge pripisuju istaknutom znanstveniku i akademiku Branimiru Gušiću. Nastanku Nacionalnog parka prethodio je dugogodišnji proces koji je započeo još davne 1948, kada je zaštićena „prirodna rijetkost jezera s okolicom na otoku Mljetu“. Park je počeo s radom u lipnju 1961., a granice su mu određene u listopadu sljedeće godine. Dugogodišnji rad brojnih stručnjaka urodio je 1997., kada je donesen zakon o proširenju Nacionalnog parka Mljet na more i podmorje.
Od svog osnutka do danas, Park nastoji provesti minimalne promjene u okolišu, osim onih potrebnih za njegovo očuvanje. U tom razdoblju značajno se promijenio, u smislu bolje edukacije posjetitelja i lokalnog stanovništva te podizanja svijesti o brizi za prirodnu i kulturnu baštinu.
– Tijekom posljednjih nekoliko godina unaprijedili smo infrastrukturu za posjetitelje – uredili šetnice oko Velikog jezera, opremili moderni informacijski centar, postavili tematske staze te izgradili most koji je spojio šetnicu Velikog jezera. Radi se i na brendiranju otoka Mljeta kao prvog zelenog otoka na svijetu, u kojem bi se isključivo koristila vozila na električni pogon. Tako smo nabavili dva električna vlaka za obilazak Velikog jezera, postavili dvije besplatne električne punionice te nabavili dva električna vozila, a ove godine očekujemo i prvi od tri naručena električna broda za posjet otoku Sv. Marije. Nacionalni park Mljet najbolji je primjer kako je čovjekova uloga u očuvanju prirode od ključne važnosti – kaže nam Marta Sršen Stražičić, ravnateljica NP Mljet.
Nacionalni park Mljet proteže se na površini od gotovo 5400 hektara, uključujući i morski pojas koji zahvaća sve na 500 metara od obale, otočiće i hridi, te tako zauzima nešto manje od trećine otoka. Park se, kao i sam Mljet, pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok, otprilike usporedno s poluotokom Pelješcom, od čije ga istočne obale dijeli Mljetski kanal širok osam kilometara. Na Mljetu, kao jednom iz skupine južnodalmatinskih otoka, izmjenjuju se dva klimatska razdoblja – vruće proljeće i ljeto te hladnija jesen i zima, a prevladavajući vjetrovi su, dakako, jugo i bura, dok ljetni maestral, kao i svuda na Jadranu, donosi spas od velikih vrućina. Najistaknutije i turistički najatraktivnije lokacije ovog područja su Malo i Veliko jezero, važan geološki i oceanografski fenomen, u slučaju kojeg se zapravo radi o dvama potopljenim zaljevima, odnosno kraškim udolinama koje je ispunilo more. Da idila bude potpuna, mljetska jezera povezana su živopisnim kanalom Soline.
Ostatak teksta potražit u tiskanom izdanju!
Tekst: Edo Franić
Fotografije: Romeo Ibrišević
