ZORAN VAKULA: Meteo vladar malih ekrana

Čim su se 1968. godine na televizijskim ekranima počeli pojavljivali prvi „prikazivači“ vremenske prognoze – Tomislav Vučetić, Ivo Rupnik i Milan Sijerković – odmah su privukli veliku pozornost; svojim pionirskim poslom „vedrili su i oblačili“ na malim ekranima i preko noći se uvukli pod kožu gledateljstva. Danas je jedan od njihovih nasljednika 45-godišnji Zoran Vakula, profesionalno zaposlen na HRT-u kao glavni meteorolog. Začas je postao medijskom zvijezdom i omiljenim TV licem, ne samo zbog svojih vremenskih prognoza, nego i simpatičnim, osobnošću prožetim načinom prezentiranja izvješća.

Popularnosti je pridonijelo i njegovo pojavljivane u prvoj sezoni TV showa „Ples sa zvijezdama“ 2006. godine, a u međuvremenu se ovaj diplomirani inženjer fizike ustoličio kao „meteorološki vladar“ malih ekrana. K tome, nadasve je ugodan i zahvalan sugovornik, za kojega ne postoje tabu pitanja, kao ni pitanja bez odgovora.

Što je bilo presudno ili odlučujuće za vaš odlazak iz Državnoga hidrometeorološkoga zavoda na HRT?
– Prijavio sam se na raspisani natječaj za stalno radno mjesto meteorologa na HRT-u, primili su me i sada napokon stižem ostvariti mnoge zamisli koje sam i prije smatrao potrebnim, ali nisam za njih imao dovoljno vremena zbog posla u DHMZ-u.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Koliko pojavljivanje na malome ekranu vama te vašim kolegicama i kolegama iz DHMZ-a pridonosi osobnoj popularnosti, ali i afirmaciji meteorologije?
– Suradnja HRT-a i DHMZ-a dobitna je kombinacija za sve, ne samo za afirmaciju meteorologije i popularnost meteorologa, nego osobito za javnost, koja samo na HRT-u tijekom cijeloga dana, od ranoga jutra i emisije „Dobro jutro Hrvatska“ do kasne večeri, može saznati kvalitetne i pouzdane meteorološke informacije, analize prošlih i trenutačnih vremenskih stanja, te prognoze budućega vremena. Sve to od školovanih stručnjaka s višegodišnjim iskustvom ne samo u meteorološkom, nego i u prezentacijskom smislu, za što su iznimno važni djelatnici Službe za jezik i govor HRT-a koji pripremaju meteorologe za nastup. Ne smije se zanemariti i teletekst, kao i važnost Hrvatskoga radija gdje se vremenske prognoze i upozorenja stručnjaka DHMZ-a mogu svakodnevno čuti, na nacionalnoj i regionalnoj razini. Internetske stranice HRT-a također su sve bogatije meteo sadržajem, pri čemu se sve više pozornosti posvećuje i specijalističkim prognozama.

Sjećate li svojega prvoga nastupa na televiziji?
– Naravno. U pozadini kao da čujem stihove: „Bilo je to godinee…”. Dobro pamtim prvi službeni nastup na HRT-u, bilo je to u emisiji „Dobro jutro Hrvatska”, na prvu godišnjicu oslobođenja Knina, 5. kolovoza 1996. godine. Trema je bila velika, unatoč dugotrajnoj pripremi. No, sve je dobro prošlo, ponajviše zahvaljujući kolegici Blaženki Leib. S vremenom, i iskustvom, te uz redoviti rad s lektorima i fonetičarima Službe za jezik i govor HRT-a, postajao sam bolji, ali put do savršenstva još je dug.

Koja vam je, u stručnom smislu, najbliža meteorološka disciplina?
– Najviše sam se bavio vremenskom prognozom: od one kratkoročne, do deset dana, do dugoročne, za čak šest mjeseci unaprijed. Od samih početaka zanimala me i verifikacija prognoza – onih koje su izravan rezultat kompjutorskih modela atmosfere kakve se danas mogu naći kojegdje na internetu, ali i onih koje pripremaju meteorolozi na temelju različitih modela atmosfere i svojega dugogodišnjeg iskustva u radu s tim modelima.

Što je zadaća glavnoga meteorologa HRT-a?
– Među ostalim, pripremam, koncipiram i uređujem emisije, multimedijske sadržaje i priloge iz područja meteorologije i prirodnih fenomena. Pripremam sinopsise-scenarije i stručne tekstove za emisije i druge sadržaje u području meteorologije, radim s drugim zaposlenicima HRT-a na razumijevanju i ispravnoj prezentaciji meteoroloških informacija. Naravno, surađujem i s vanjskim institucijama s kojima je suradnja potrebna u realizaciji meteoroloških sadržaja na HRT-u.

Osim vas, prezenteri prognoze na HT-u su i vaši donedavni suradnici u DHMZ-u. Odgovaraju li oni za svoj rad vama ili ravnatelju DHMZ-a mr. Ivanu Čačiću?
– I njemu i meni.

Kakvu nam zimu najavljujete?
– I najnovije prognoze potvrđuju one već davno objavljene u Meteo kutku na hrt.hr. Znači, prilično je velika vjerojatnost iznadprosječne topline, što znači da će srednja temperatura zraka za razdoblje prosinac-veljača biti viša od srednje temperature za isto razdoblje iz 30-godišnjeg niza, ne samo iz razdoblja 1961.-1990. godina, nego i iz novijeg, i većinom toplijeg razdoblja, od 1981. do 2010. Naravno, to nužno ne znači da će sva tri mjeseca biti iznadprosječno topla, a posebice da će svi tjedni i dani biti takvi. No, hladnija razdoblja, kada ih bude, vjerojatno neće biti toliko dugotrajna, a ni toliko izražena da bi prouzročila negativno odstupanje od prosjeka srednje temperature cijele zime.

Za koje vremensko razdoblje možete biti uvjereni u sigurnu vremensku prognozu?
– Sama riječ „prognoza“ gotovo onemogućava uvjerenost u sigurnost. Svaka ima svoju vjerojatnost ostvarivanja. Što je razdoblje za koje se daje prognoza bliže trenutku prognoziranja, prognoza je naravno pouzdanija, veća je vjerojatnost da će se ostvariti.

Tekst: Željko Slunjski
Fotografije: Romeo Ibrišević

Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!

 

COMMENTS

Ostavi komentar