Poliklinika najnovije generacije

 

Danas mnoge od nas, pogotovo one od srednje dobi nadalje, zanimaju vijesti s područja liječenja karcinoma, poput onih najnovijih koje govore o tretmanima nazvanim Smrt neovisne stanice kaspaze (CICD), kojima se u eksperimentalnim modelima uspješno uklanjaju tumori i koji, za razliku od kemoterapije, zračenja i imunoterapije, imaju manje nuspojava, zatim o nanostrojevima koji prodiru u srž kancerogenih stanica i uništavaju ih za 60 sekundi, pa i najpopularnije, kao što je ona o aplikaciji BiliScreen za mobitele, koja pomoću kamere i vizualnih računalnih algoritama, očitava kemijsku razinu bilirubina u bjeloočnici i otkriva potencijalnu opasnost od karcinoma gušterače.

To zanimanje za najtežu bolest i njezino liječenje zapravo nimalo ne čudi, jer nas mediji neprestano zasipaju poraznim i zastrašujućim podacima, kako u nas, tako i u svijetu. Svi znamo da je karcinom u stalnom porastu, dok o uzrocima još uvijek postoje tek različite teorije, pretpostavke i nagađanja. No, ono što posljednjih godina najviše šokira jest činjenica da od karcinoma obolijeva sve više mladih ljudi te da se dobna granica danas spustila već ispod 50 godina starosti. A kad se pogledaju statistički podaci o smrtnosti od karcinoma, oni su u Hrvatskoj posebno zabrinjavajući. Primjerice, u Europi smo po smrtnosti od kolorektalnog karcinoma odmah iza vodeće Mađarske, a po smrtnosti od karcinoma pluća, zajedno s Mađarskom i Srbijom, u samome vrhu. Stoga stručnjaci sve češće i glasnije upozoravaju na potrebu redovitih pregleda u svrhu ranog otkrivanja karcinoma i njegova što uspješnijeg liječenja.

– Podaci su doista zastrašujući i šokantni, pa smo i mi, kao stručnjaci, morali odgovoriti na te nove izazove s kojima se susrećemo – kaže nam prof. dr. sc. Dragan Schwarz, specijalist kirurg te subspecijalist digestivne i onkološke kirurgije, ravnatelj poliklinike Radiochirurgia Zagreb, najmodernije institucije za dijagnostiku i tretman karcinoma u Hrvatskoj. Ideja za projekt nastala je još prije desetak godina, investicija samo za opremu iznosi 10 milijuna eura, a Poliklinika je vrata otvorila protekloga ožujka te se odmah pročula i izvan granica zemlje.


– Najveći poticaj bila nam je primjena nove kirurške tehnike, odnosno novi način rada, s novim uređajima. Primjena visoke tehnologije u medicini, što je već odavna poznato, dovodi do razvoja struke, novih tehnika operiranja i liječenja, kao i mogućnosti za što brže i kvalitetnije otkrivanje bolesti i praćenja njezina razvoja. Primjerice, i kirurgija, kao relativno konzervativna grana medicine, malo po malo sve se više oslanja na suvremene tehnologije. Znači, iako se neke operacije izvode jednako već stotinu godina, mijenja se njihova provedba, i to zahvaljujući boljim materijalima, boljim tehnikama za zaustavljanje krvarenja, novim slikovnim pretragama, novim CT i MR uređajima – pojašnjava prof. Schwarz.

Radiochirurgia Zagreb zasad se bavi dvjema važnim područjima – klasičnom i interventnom dijagnostikom te radiokirurškim tretmanima, i to uz pomoć state-of-the-art tehnike. Kod dijagnostike se, primjerice, rabe najsuvremeniji CT i MR uređaji te poseban ultrazvuk, koji integrira ultrazvuk i magnetsku sliku. Za primjer možemo uzeti karcinom pluća, koji je jedan od vodećih problema. Posjedujemo CT uređaj koji doista posjeduje veliku preciznost i ultranisku dozu zračenja, nekoliko stotina puta manju od dosadašnjih. Treba napomenuti da se radi o kompjutorski potpomognutoj dijagnostici, odnosno da radiologu posebni kompjuterski algoritmi omogućavaju brže i kvalitetnije očitavanje snimaka, koje pri analizi moguće previde svode na minimum minimuma.

Nakon svakog potencijalno sumnjivog procesa u plućima, nekog čvora ili nakupine koji se zapaze na tom uređaju, postavlja se definitivna dijagnoza, i to uzimanjem uzorka, jer uvijek mora postojati patohistološka verifikacija. A kad dobijemo potvrdu da se radi o tumoru, odnosno nekoj vrsti karcinoma, pristupa se pripremi za obavljanje radiokirurškog zahvata. Poliklinika radi i dijagnostiku karcinoma dojke multiparametrijskim magnetom, što spada u domenu najnaprednijih pretraga na tome polju. No, pacijenti s pronađenim karcinomom šalju se na standardni operativni zahvat, jer je tu klasična kirurgija još uvijek apsolutno dominantna – tvrdi prof. Schwarz. Osim CT i MR dijagnostike velike preciznosti i minimalnog zračenja, jedna od naprednih tehnika s tog polja uključuje i virtualnu kolonoskopiju, koja se izvodi neinvazivno, posredstvom CT uređaja. Pretraga traje svega desetak sekundi i daje rezultat jednak klasičnoj kolonoskopiji, s mnogo prednosti i jedinim nedostatkom nemogućnošću uzimanja uzorka tkiva.

– Ali, ako uzmemo u obzir podatak da veliki broj kolonoskopija ima negativan rezultat, odnosno da je nalaz u redu, onda takvi pacijenti nemaju potrebe ići na klasičnu kolonoskopiju, koja je poprilično invazivan postupak, nekad i bolan, a u slučaju provođenja pod anestezijom i s određenim rizikom. Prednost je i to što se kod takve naše pretrage crijevo gleda iznutra i izvana, kao i okolni organi. Ako pri pretrazi nađemo neki polip ili promjenu, pacijenta šaljemo na klasičnu kolonoskopiju – kaže prof. Schwarz.

Na području tretmana karcinoma, Poliklinika nudi radiokirurgiju, posljednju riječ tehnike kada je u pitanju kirurška grana medicine. Naime, nakon skalpela, ultrazvučnog i laserskog noža, danas se najnoviji alat zove – radio nož. U međuvremenu, kirurgija je postala sve manje invazivna, a klasičan rez zamijenjen je laparoskopskim, dok sada radiokirurška tehnika isključuje i bilo kakav vanjski rez i krvarenje.

Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!

Tekst: Velimir Cindrić
Fotografije: Romeo Ibrišević

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on Tumblr0Share on LinkedIn0Email this to someonePrint this page

Ostavi komentar

Time limit is exhausted. Please reload CAPTCHA.