Pečat Zvonimira Šepata

Vrlo bogato opremljena knjiga na čak 416 stanica uz oko 750 reprodukcija zorno prikazuje tijek umjetnikovih promišljanja i likovnih ostvarenja

Umjetnički opus slikara i kipara Zvonimira Šepata objedinjuje nedavno tiskana monografija „Putovanje kroz iskušenja i ljepotu k Svjetlosti“koje je autor likovni kritičar prof. Stanko Špoljarić. Vrlo bogato opremljena knjiga na čak 416 stanica uz oko 750 reprodukcija zorno prikazuje tijek umjetnikovih promišljanja i likovnih ostvarenja. Rani radovi, koji su nastali kratkim naukovanjem kod strip majstora i slikara Andrije Maurovića, odraz su „strasnog prijateljevanja sa slikarstvom“ (S.Š.)

U crtačkim ciklusima „Vlati trava i putišta oblaka“, „Probuđene Karijatide“, „Tihi život“ (mrtve prirode) i „Sakralnim temama“ prikazana je iznimna vještina ruke. Propitujući sve mogućnosti crteža, Šepat se je iskušao u grafičkoj tehnici bakropisa, gdje je njegova sposobnost komponiranja bjeline papira i mrežaste gravure došla do punog izražaja. U djelu knjige naslovljenoj „Sučeljavanje s tradicijom“, prikazana su sva umjetnikova slikarska nastojanja kroz 45 godina rada. Klasični slikarski motivi njemu su veliki izazov, ali njima pristupa na svoj način i gleda ih kroz „svoje naočale“. Kroz paletu pastelnih tonova, vještinu stvaranja kompozicije s prodorima bjelina u motiv, odabirom neuobičajenih slikarskih rakursa i osvjetljenja, Šepat je stvorio svoj slikarski rukopis. To je najbolje u jednom kritičkom osvrtu napisala Dorotea Jendrić: „Mediteranski vrijes koji je početkom stoljeća slikao Celestin Medović, sada, pred kraj stoljeća, i na drugačiji način slika suvremeni zagrebački slikar Zvonimir Šepat. Ovog umjetnika, koji u svojoj finoj, mediteranskim svjetlom rasvjetljenoj paleti ljubičastoga, crvenoga, plavoga i zelenoga jedva čujnim potezima kista dočarava kontraste kamena i bilja, mogli bismo okarakteriziati kao lirskog kolorista. Pejzaž okupan svjetlom, u različita dobadana, predstavljen je u najboljoj plenerističkoj maniri.“

Posebno mjesto u prikazu krajolika zauzima ciklus nazvan „Okom slušam more“ za kojeg je Špoljarić napisao: „Kada se spomene motiv marine u hrvatskom slikarstvu, prva asocijacija su klasici Menci Klement Crnčić i Celestin Medović, veliki majstori čije opuse Šepat prihvaća s posebnim poštovanjem. Ali valja reći da je Šepattom klasičnom motivu dao originalan pečat i da je u hrvatskoj umjetnosti nezabilježenim zaokruženim ciklusom ovu temu uzdigao na nov način.” O ciklusu „Krist – žrtva iz ljubavi“, koji je zastupljen opsežnim radovima u crtežima, uljima i kiparskim djelima od gline, bronce, kamena i drva, u monografijiu nadahnutom i sjajnom tekstupiše mons. Ivan Šaško. Pod naslovom: „O razotkrivanju prekrivanjem ili: o otajstvu traženja Lica“ mons. Šaško opisuje opravdanost Šepatove ideje da Isusov lik prikazuje na osobit način; prekriven bijelim velom, koji simbolizira Njegovu nevinost i tajnovitost ovozemaljskog poslanja. Akademik Josip Bratulić je o istome napisao: „Zvonimir Šepat uči nas da kroz koprenu gledamo i slutimo lik Kristov. Za to unutarnje gledanje imamo u našem jeziku pravu riječ: zrenje. To znači očima duha gledati u dubinu stvari i postojanja.“

Na kraju knjige osvrt je naslovljen „Kiparstvo svjetovne tematike“ gdje je prikazan širok interes umjetnika, izrada portreta u mramoru i na medaljama u terakoti, prikaz ženske figure – „Probuđena Karijatida“, skulpture s motivima iz svakodnevnog života… Posebno je dojmljiv i neuobičajen prilog na zagrebačkoj kajkavštini, Šepatovom rukom pisane „Crtice iz mojega života“. Na duhovit način ispisao je „autobiografiju“ gdje opisuje svoje male životne radosti; vjerne prijatelje i slavne znance, duhovne i životne podupiratelje, svoje „ stihoklepstvo i popevanje v klapi „Škrljak“. Razotkrio se toliko da je ostavio vrlo malo nepoznanica o svome životu. Nakladnik monografije je „Edusoft“ (Zagreb), a vrlo uspješno grafičko oblikovanje potpisuje Fran Šepat.

COMMENTS

Ostavi komentar