Čarolije koraljnog grebena

Podmorski plavo-zeleni svijet koraljnog grebena Sipadana posvuda je oko mene dok polako grabim perajama na desetak metara dubine. Gdjegod svjetiljkom prošaram po dnu, kao čarolijom ocrtavam šarene poteze poput cvjetne livade u sumrak. Tada oživljavaju nevjerojatne boje i oblici koje je stvorila majka priroda u svojoj najboljoj fazi kreativnosti. To su koralji koji vladaju i gotovo potpuno prekrivaju dno. Neki su poput lepeza, drugi kao jelenski rogovi, treći poput ogromnog mozga nekog čudovišta, skupocjene frizure neke dame… i još na stotine ovakvih opisa. Za neke pak uopće se ne mogu skupiti riječi unatoč najboljem nadahnuću. Na Sipadanu sam, otočiću uz istočni rub Bornea, na spoju Tihog i Indijskog oceana, jednoj od najboljih lokacija na svijetu za istraživanje podmorskog svijeta.

sipadan15 sipadan13

Oko koralja guraju se šarene moruzgve te ostali žarnjaci, svi se oni talasaju pokretima ronioca. Uokolo se motaju ribice, sve šarenija jedna od druge, a u zaštiti anemona provlači se poznati Nemo. Iz dubine se pojavljuje vitke barakude – kruže elegantno blizu površine poput strijela. Odjednom se smračilo, našao sam se u usred stotina ili čak i tisuća srebrnkastih jackfisha. Jato se kreće spiralno poput kakvog usporenog  podvodnog tornada. Konvoji velikih bumphead parrotfisha prolaze polako uz plitko dno, njihova izbeljena lica s izbočenim ustima podsjećaju na bezazlene aliene. Tu su još i razne sipe, murine, a velika je raznolikost i mikrosvijeta poput malih šarenih puževa golaća.

Koraljne grebene nazivaju  i kišnim šumama mora. Ne zbog kiša ni drveća, već ogromne biološke raznolikosti. Iako predstavljaju tek 2 % površine morskog dna, pretpostavlja se da čak četvrtina morskih organizama ovisi o njima.  Znanstvenici vjeruju da na svim koraljnim grebenima na svijetu obitava milijun vrsta, a na svakom pojedinačno se može naći i do 3000. Istovremeno, vrlo su ugroženi destruktivnim načinom ribarenja, zagađenjem, klimatskim promjenama, invazivnim vrstama i ostalim problemima. Zbog zagrijavanja mora, šareni koralji bijele te ostaju samo njihova groblja.

sipadan11 sipadan12

Indopacifički bazen središte je oceanske biološke raznolikosti, a Sipadan je u njegovom samom srcu. „Sad imamo netaknuto umjetničko djelo… dragulj“ govorio je Jacques Cousteau otkrivši ovu lokaciju. Najbolji koralji raspoređeni su u obruču oko otoka Sipadana, na mjestu gdje dubina počinje naglo padati. Otok su stvorili vulkani, izdignuvši ga 500 metara iznad oceanskog morskog dna, a krov su doradili koralji. Neprestanim rastom i umiranjem tih čvrstih, ali nepokretnih životinja,  otočić je živ, samorastući organizam. Koralji su raspoređeni u prstenu, a unutar obruča je dubina vrlo mala i prevladava koraljni pijesak. Sam otočić obrastao je bujnom kišnom šumom.

Nekad se je moglo spavati i na Sipadanu, no radi očuvanja krhkih i osjetljivih koralja te njihovih brojnih stanara, ronioci sada dolaze s okolnih otoka ili kopna. Od brojnih operatera, odabrao sam onaj koji pruža najveći broj urona. Na prvi pogled ne izgleda previše primamljivo – moj je smještaj usred mora na bivšoj naftnoj platformi. Do same platforme se dolazi čamcem, a onda se liftom dižemo 7-8 metara iznad mora gdje se nalazi glavni dio ronilačkog centra. S jedne strane je dio za opremanje za urone, dok drugi dio pripada baru, restoranu i recepciji. Iznad glavne etaže  je paluba za sunčanje, dok ostatak čine kabine koje podsjećaju na one brodske. Platforma je pretvorena u luksuz kruzera!

sipadan14 sipadan09

Nakon doručka pod zvijezdama, brzim gliserom hitamo u ranu zoru, da iskoristim dan. Vožnja od pola sata na svježem zraku budi me iz snenosti. Pri dolasku, primjećujem prilike u maskirnim uniformama na patrolnom čamcu. Vojska čuva ovaj važan turistički resurs od ilegalnog lova dinamitom i otrovom, ali i potvrđuju vlasništvo Malezije, jer donedavno su se oko njega sporili Malezija, Indonezija i Filipini. Od rješavanja vlasništva, na otoku boravi jedino šačica vojnika, dok je posjet roniocima dopušten isključivo tijekom dana.

Odmah zapažam još nekoliko brodica, ovaj put bijelih s crveno-bijelim zastavicama – ronioci! Kako je otok prilično malen, prekobrojni turisti su počeli ugrožavati opstanak samog grebena, pa je uvedena dnevna kvota od 120 ronilaca dnevno. Budući da je navala u sezoni poprilična (od lipnja do kolovoza), a svaki ronilački centar ima svega nekoliko dozvola, za ronjenje na Sipadanu ponekad se potrebno prijaviti i pola godine unaprijed, pa i prije. No sada, usred kišnog razdoblja, nije turistička sezona, pa je odlazak na Sipadan puno jednostavniji. Mi smo se zapisali samo tri tjedna ranije.

sipadan10 sipadan08 sipadan07

Našu ronilačku ekipu čine dvoje Šveđana, dva Kanađana, Australka, nas dvoje iz Hrvatske te vodič. Svi su iskusni pod vodom, pa nema previše gužve i smetanja jedni drugima. I da nema ničeg živog, samo ronjenje već bi bilo užitak. Temperatura vode i na 25 metara dubine drži živu između 25 i 27°C! Sukladno tome je oprema lagana – tanki neopreni bez nogavica i rukava kakve mi na sjeveru koristimo za rafting. Oblačenje i svlačenje traje manje, tek koju minutu… Voda je vrlo bistra, pogotovo kada ju osvijetli jako tropsko sunce. Jedini problem je što tih 200 bara zraka traje tako kratko, prekratko, dok se uživa u ovom podvodnom spektaklu.

No, treba opreza, tropska mora su poznata po vrlo opasnim životinjama, od onih sitnih otrovnih do većih morskih pasa. Stoga nemamo rukavice da ne bi došli u napast da dirnemo nešto nezgodno, za našu sigurnost, ali i sigurnost živih bića. Pokušavao sam se držati na sigurnoj udaljenosti i od koralja, no u žaru snimanja, zna se zalomiti da noga okrzne kojeg, pa se ili porežem ili opečem na nešto, ali na svu sreću, sve su to samo sitne, bezopasne neugodnosti.  S oprezne udaljenosti gledamo raznorazne ribe poput vrlo otrovne ribe-kamen i ribe-pauna.

sipadan04 sipadan05

Mnogo rjeđi, ali spektakularniji su morski psi. Oni ubiru danak ovog mesnog bogatstva, no ujutro i prijepodne još se izležavaju na morskom dnu. Tek kasnije će ovi oštrozubci krenuti u lov… Vrhunac ronjenja na Sipadanu na kraju mi nisu bile ni ribe, niti koralji. Nad dnu primjećujem eliptični obris – zelena morska kornjača! Kao da je na podmorskoj plaži, izvalila se nepomično dok me gleda kako joj polako prilazim. Promatra me mirno svojim velikim očima dok izvodim fotosession. Nešto kasnije primjećujem drugu, elegantno pliva svojim perajastim nogama, grabeći put površine vode.

U zanosu, primjećujem da se mičem, iako se ne odgurujem perajama. No, tu je ostatak ekipe, dakle sve je u redu. Struje oko otoka znaju biti jake i doista se prepuštam da me nosi kao na sporoj pokretnoj traci. Super, tako ću sačuvati još više zraka, no problem je ostati na mjestu kad se nešto uoči. Prepuštam se nevidljivoj oceanskoj ruci u ovom razgledavanju. Preda mnom protječu lude boje, oblici ovog divnog podmorja, jedinstvenog na svijetu!

sipadan06 sipadan03

TEKST: Goran Šafarek
FOTOGRAFIJE: Goran Šafarek

Tekst objavljen u Jet Set Magazinu broj 132

Ostavi komentar